ZAGREB – Vrlo rijetko se događa da jedan klub javno od svog zastupnika zatraži da se zbog nečega ispriča. Upravo je to, međutim, jučer učinio Klub Domovinskog pokreta, koji je priopćenjem pozvao svog člana Zlatka Hasanbegovića, inače predsjednika stranke Blok za Hrvatsku, da se ispriča zato što je bio na predavanju dvojice srpskih povjesničara, Bojana Dimitrijevića i Nemanje Devića, koji su govorili o vlastitoj knjizi »Bosanska golgota četnika 1945. godine«.

Dimitrijević nije autor nepoznat hrvatskoj javnosti, dao je dosad intervju za više medija, a svakako spada u povjesničare čije se tumačenje zbivanja na jugoslavenskom području za vrijeme Drugog svjetsjkog rata bitno razlikuje od onog koje je prevladavalo u razdoblju komunističkog režima.

Klub Domovinskog pokreta, kojem je na čelu predsjednik istoimene stranke Ivan Penava, zgrožen je činjenicom da je Hasanbegović bio u prostorijama Hrvatskog instituta za povijest u publici, dok su Dimitrijević i Dević pričali o kalvariji četnika 1945. Penavu i njegove istomišljenike u Klubu već i sam naziv spomenute knjige upućuje na to da je u pitanju »pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta i to usred hrvatskog glavnog grada Zagreba«.

»Dimitrijević i Dević su na predstavljanju iznijeli naramak povijesnih laži, montiranih konstrukcija i pritom izbjegli dati širu sliku četničkog pokreta i sramotnu istinu o djelovanju raznih četničkih postrojbi koje su tijekom Drugog svjetskog rata provodile krvavi zulum nad hrvatskim narodom na području današnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ne ulazeći u znanstvene motive autora, ne možemo se oteti dojmu da je sporno predstavljanje iskorišteno kao još jedan u nizu pokušaja rehabilitacije zločinačkog četničkog pokreta, koji svoje odvratne zločine nad nesrbima nije činio samo od 1941. do 1945. godine, već su njegovi sljedbenici isto ponovili i tijekom velikosrpske agresije devedesetih od Vukovara do Srebrenice«, navodi se u priopćenju Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.

Priznaju da neposredno po završetku Drugog svjetskog rata žrtve egzekucija pobjednika nisu bili isključivo Hrvati, nego i »pripadnici drugih naroda«, ali Hasanbegović ih je svojim prisustvom na tom predavanju svejedno jako razočarao. Stoga su mu poručili da očekuju njegovu ispriku »svima koje je privatnim nastupom povrijedio«. »Kao znanstvenik ima pravo govoriti i nastupati, međutim, manipulacija u režiji Beograda kojom se iskrivljuje istina za nas je krajnje neprihvatljiva«, zaključuje Klub Domovinskog pokreta.

Hasanbegović je bio, malo je reći, iznenađen priopćenjem kolega, koji prethodno nisu ni razgovarali s njim. I odbija se ispričati jer smatra da nije ništa sporno učinio.

– Bio je to znanstveni skup poluinternog karaktera na kojem je bilo desetak hrvatskih povjesničara, poput Vladimira Geigera, koji je bio i moderator, Nikice Barića, Marija Jareba i Davora Marijana. Došao sam tamo, sjeo, poslušao predavanje i onda otišao doma. Ništa nisam govorio. Nije mi jasno zbog čega bih se ja sada morao ispričati, čudio se jučer Hasanbegović kada smo ga kontaktirali.