Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao je u petak predsjednika Zorana Milanovića da deblokira raspravu o imenovanju 19 veleposlanika i da se vrati u ustavne i zakonske okvire svog djelovanja.

Između Pantovčaka i Banskih dvora postoji nesuglasje oko imenovanja veleposlanika i generalnih konzula na nove mandate. Radi se o 19 veleposlanika i šest generalnih konzula kojima istječu mandati.

“Pozivam predsjednika Milanović da deblokira raspravu o imenovanju veleposlanika i da pomogne aktivnostima vlade (…) Mislim da se predsjednik ponaša kao šef oporbe, a ne kao predsjednik države i treba se vratiti u ustavne okvire svoga djelovanja”, kazao je ministar.

Predsjednik države želi da pola imenovanja bude na prijedlog vlade, a pola na njegov, kako bi se točno znalo tko odgovara za kojeg veleposlanika. Tvrdi da se tako radilo i mandatima prijašnjih predsjednika i da suprotno znači “Da HDZ želi ugrabiti sve za sebe”.

Kategorija pola-pola mi je nepoznata

Aktualni šef diplomacije, pak, tvrdi da mu je “kategorija pola-pola nepoznata”.

Prema riječima šefa diplomacije, radi se o 19 veleposlanika i šest generalnih konzula, uz opasku da mu je “kategorija pola-pola nepoznata”.

“To doista nije način djelovanja (…) Hrvatska diplomacija je jedna diplomacija koja se ne može fragmentirati, a veleposlanici ne mogu biti nečiji, već najviši politički predstavnici u zemljama primateljicama koji provode načela državne politike”, rekao je Grlić Radman.

Prema njegovim riječima, diplomat bi “trebao predstavljati svoju državu, primati predsjednike, odlaziti u predsjedničke posjete, a mi pamtimo jedan još uvijek nedovoljno istražen posjet Albaniji za koji ne znamo da li je bio službenog karaktera ili privatnog”.

“I nije se sastao s predsjednikom nego premijerom, što je isto tako nečuveno”, dodao je Grlić Radman, aludirajući na prošlogodišnji predsjednikov posjet albanskom premijeru Ediju Rami.

Najgori premijer, uličnog jezika

Grlić Radman predsjednika Milanovića nazvao je i “najgorim premijerom u hrvatskoj povijesti” i zatražio da svojim izjavama ne destabilizira vladu te da se vrati u ustavne i zakonske okvire, koje je prekršio “intervencijom u proceduru imenovanja predsjednika, odnosno predsjednice Vrhovnog suda.”

Za njegove je izjave, “uvrede i objede” kazao da su ispod svake razine jednog predsjednika.

“Sve što je do sada rekao je netočno. To je ulični jezik, jezik koji zabavlja ulicu, nije konstruktivan i ne pridonosi stabilnosti države”, kazao je Grlić Radman.

Podsjetio je da je premijer Andrej Plenković  23.  studenoga 2020. na Vijeću za nacionalnu sigurnost dao popis veleposlanika predsjedniku Zoranu Milanoviću te da je nakon dva tri dana kasnije razgovarao s predstojnikom njegova ureda koji mu je rekao da Milanović o popisu ne želi razgovarati već da želi podjelu 50:50.

“Predsjednik Milanović je sukreator vanjske politike i premijer Plenković želi o tome razgovarati jer popis mora biti usuglašen”, objasnio je ministar.

Grlić Radman je također kazao da je do sada pokazivao suzdržanost, ali da ga Milanovićeve izjave nisu ostavile ravnodušnim, “pogotovo kada je rekao da pazim što govorim” i dodao da je 1984. emigrirao u Švicarsku upravo zato da ne treba paziti što govori.

Rekao je i da je Milanović po dolasku Ministarstvo vanjskih poslova početkom 90-ih ocijenjen kao inteligentan, ali lijen. Dodao je i da je Milanović zaustavio njegovo imenovanje za veleposlanika u Budimpešti.