„Priznanjem Palestine sada, vi zapravo priznajete vojno krilo Hamasa“, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova zastupnici Možemo! u saborskoj raspravi o premijerovu izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća od siječnja do srpnja.

Podsjetio je kako je Hrvatska uvijek govorila da rješenje „dvodržavno“.

„Želimo vidjeti Izrael i Palestinu, ali želimo vidjeti dogovor dviju strana, treba obnoviti mirovni proces, a Hrvatska uvijek na to apelira“, naglasio je ministar Grlić Radman.

Benčić pak smatra da „simbolički čin priznanja Palestine u ovom trenutku“ potencijalno može doprinijeti međunarodnom konsenzusu koji će tražiti od vlade Benjamina Netanyahua prekid vatre i vraćanje međunarodnog pravnog poretka.

„Taj simbolički čin nije mali, sjetimo se što su nama simbolični činovi priznanja drugi zemalja značili“, pozvala je zastupnica i navela da je u Gazi „od napada Netanyahuove vlade“ poginulo više od 40 tisuća civila, a da je među njima više od 40 posto djece, još 25 posto su žene.

Nino Raspudić (NZ) ocijenio je da tamošnja situacija nije jednostavna kakvom se želi prikazati. I UN je rekao kako su rješenje dvije države, no koje su im granice i kakvo je njihovo uređenje, upitao je Raspudić, dodavši: „Jel’ priznajemo sve, jel’ priznajemo ako Palestina uzme sve do mora i baci Židove u more“?

Oporbene zastupnice propitivale su i koliko je Hrvatska profitirala u raspodjeli portfelja u novom sastavu Europske komisije i činjenici da će Dubravka Šuica biti povjerenica za Sredozemlje.

Šuica, koja je u prethodnom mandatu bila povjerenica za demokraciju i demografiju, ostala je zapamćena po tome da je imala najviše skupih karata iz Bruxellesa,  da je skupila cijeli kofer računa za putovanje doma, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš (Glas), ocijenivši da su druge zemlje dobile atraktivnije resore.

Ministar: Demografija postala tema kojom se navi EU

Ministar Grlić Radman rekao je kako je Šuica „dobila ono što smo tražili, ono što nas interesira“, a u njena postignuća ubraja to što je u njenih pet godina demografija sa nacionalne razine postala tema kojom se bavi EU. „Nije Sredozemlje ono to vi vidite na svojoj mapi, ono uključuje Bliski istok, Vijeće za suradnju sa zaljevskim zemljama“, poručio je oporbenim zastupnicama.

I dok je u prijašnjim raspravama o premijerovim izvješćima o sastancima Europskog vijeća, oporba, u pravilu, nizala kritike, u  srijedu su se iz njenih redova čule i pohvale.

Zvonimir Troskot (Most) pohvalio je „jako dobru i pravovremenu reakciju“ vlasti u Hrvatskoj na donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Tom Rezolucijom narušeno je povjerenje između dviju država, kazao je zastupnik, podsjetivši da na europskom putu Crna Gora nije imala boljeg prijatelja od Hrvatske.

Pozdravio je i što su neke osobe iz Crne Gore proglašene nepoželjnima i nije im dopušten ulazak u Hrvatsku.

S druge strane, Ivan Račan (SDP) smatra da Hrvatska nije iskoristila sav potencijal činjenice da sjedi za stolom Europskog vijeća. “Hrvatska, koja ima značajnu ulogu u stabilnosti i razvoju naše regije, koja se u širem smislu naziva zapadni Balkan, mogla bi daleko aktivnije zagovarati ubrzanje procesa pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU, time bi pokazala liderstvo u regiji i potaknula druge članice da podrže ovu strategiju”, rekao je Račan.