OPATIJA Hrvatska je, od svoje samostalnosti, ušla i u članstvo UN-a, Vijeća Europe, NATO-a, potom EU-a, pa 2023. i u Schengenski prostor, te smo prihvatili euro kao nacionalnu valutu. I što više Hrvatskoj, koja je dakle ispunila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve, još preostaje da ispuni?

Ostalo je dakle još samo članstvo u OECD-u, za što bi svi preduvjeti trebali biti ispunjeni do kraja godine, te očekujemo da ćemo ući u OECD u prvoj polovici 2026. – rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske na EFRI Gospodarskom forumu, održanom u hotelu Navis u Opatiji.

– Proces pristupanja smo započeli 2022., a zahvaljujući ovoj Vladi, njenoj političkoj stabilnosti i konstantnom gospodarskom i ekonomskom napretku, ali i iznimnom zalaganju državne administracije i svih dionika koji su uklopljeni u ovaj proces, ostvarili smo i ovdje izvanredni napredak i daleko odmakli u procesu pristupanja.

Od 25 odbora, poglavlja, zatvorili smo njih 18, a sutra bismo trebali još jedno. Ovom smo godinom dakle zakoračili u pretpristupnu godinu i nadamo se da će se naše članstvo ostvariti u prvoj polovici 2026.

Velik je raspon tema i područja obuhvaćenih tim pristupnim procesom, tu su financijska tržišta, fiskalna pitanja, regulatorni razvoj, znanost i obrazovanje, zdravstvo, trgovina, privreda, šumarstvo, ribarstvo, brodogradnja. Sve to ulazi u spektar pregovora i odbora, i još dakle ostaje njih šest.

U ovoj godini nam dakle preostaje završiti pregovore o preostalim poglavljima, a tu bih izdvojio korporativno upravljanje i reformu državnih tvrtki, borbu protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, reformu javne uprave itd.Članstvo u OECD-u je u funkciji jačanja međunarodnog položaja, ugleda i reputacije Republike Hrvatske. Hrvatska se uvijek uzima za dobar primjer i model države koja je u samo 33 godine ostvarila nešto za što mnogima treba puno više. Uzmite samo primjer našeg neposrednog susjedstva s kojim smo 73 godine dijelili zajedničku povijest i sudbinu, a gdje smo mi, a gdje su sada te države.

To ne znači da mi tim državama zapadnog Balkana ne želimo što smo mi ostvarili – upravo suprotno. U interesu je Hrvatske imati sigurno i stabilno susjedstvo, ali susjedstvo koje ima obvezu promovirati regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose. Članstvo u OECD-u za naše gospodarstvo, poslovnu zajednicu i građane znači dodatni rast BDP-a, jer države članice OECD-a imaju 2 do 3 posto veći rast BDP-a po glavi stanovnika u usporedbi sa zemljama izvan OECD-a, što se pripisuje unaprijeđenim javnim politikama.

Potom je tu očekivani rast izravnih ulaganja, rast investicija, jer članstvo u OECD-u predstavlja pozitivan signal ulagačima. Može se povećati priljev stranih ulaganja do čak 30 posto. Tu je povećani opseg trgovine, rast kreditnog rejtinga i niži trošak zaduživanja države, te daljnja aktivnost u borbi protiv korupcije, nabrojio je Grlić Radman.

Kaže da je “Vlada predana ispunjavanju svih ovih preporuka, propisa i politika, i sve dakle ide u smjeru da bismo do kraja godine završili taj tehnički dio procesa i u prvoj polovici 2026. postali članica OECD-a”.

Hrvatska je naime u procesu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što otvara vrata brojnim prilikama, ali i postavlja određene izazove. Na Forumu se raspravljalo o  ključnim prednostima koje članstvo u OECD-u može donijeti Hrvatskoj, uključujući poboljšanje investicijske klime, jačanje pravne sigurnosti, unapređenje institucionalnih okvira i integraciju u globalne ekonomske tokove.

Izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, predsjednica Organizacijskog odbora Foruma, s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, rekla je da je ovo ključan trenutak za našu državu jer pristupanje OECD-u predstavlja završni korak u strateškom cilju integracije među najrazvijenije svjetske ekonomije.

– Članstvo u OECD-u omogućit će Hrvatskoj pristup tržištima koje čine preko 60 posto svjetskog BDP-a i broje milijardu i 400 milijuna stanovnika što otvara ogromne mogućnosti i prilike za hrvatski izvoz, poslovanje i naravno međunarodnu suradnju. Pred našim se gospodarstvom otvaraju nove perspektive koje će se odraziti na poboljšanje poslovnog okruženja, životnog standarda naših građana, jačanje konkurentnosti naših tvrtki te povećanje investicija. Ujedno, članstvo u OECD-u predstavlja priliku za našu zemlju da postane još aktivniji dionik u globalnim ekonomskim procesima, ali i ojača svoje institucionalne kapacitete i ekonomske procese koji su započeli još davno, rekla je Buterin.

Doc. dr. sc. Darija Prša, prokuristica Novog lista d.d., istaknula je da će „ulaskom u OECD Hrvatska morati usvojiti više standarde upravljanja, povećati transparentnost poslovnog okruženja i poboljšati pravnu sigurnost, što će rezultirati većim stranim ulaganjima i jačom konkurentnošću na globalnom tržištu“.

– Članstvo donosi konkretne koristi poput poboljšanja investicijske klime, profesionalizacije upravljanja državnim poduzećima i poticanja inovacija kroz digitalnu i zelenu tranziciju. Također, omogućit će bolji pristup međunarodnim financijskim institucijama i povećati fiskalnu odgovornost, čime će se osigurati dugoročna održivost hrvatske ekonomije.

Prilagodba visokim standardima ove prestižne organizacije ključna je za stvaranje stabilnog, inovativnog i konkurentnog gospodarstva koje će osigurati bolje uvjete poslovanja i višu kvalitetu života za sve građane. Iako je za potpuno usklađivanje s OECD standardima potrebno provesti niz reformi, Hrvatska time dobiva priliku za veću pravnu sigurnost i jačanje ekonomskih potencijala, zaključila je Prša.

Prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, rekao je da naša je uloga ubrzati procese jer, kako se svijet sve brže mijenja, moramo i mi.

– Tu je posebna uloga akademskih institucija, da pomognu i institucijama i poduzećima da uhvate što brži korak. Zbog toga se mi u svojim projektima najviše bavimo umjetnom inteligencijom, digitalizacijom i povećavanjem produktivnosti ekonomskog sustava, te zelenom ekonomijom, naravno, rekao je Drezgić.

Uvodno je govorila i dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija, te dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, a uslijedio je panel “Članstvo Hrvatske u OECD-u: Nova perspektiva gospodarskog i poslovnog razvoja”, koji je moderirao prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista. Tipurić je istaknuo da će članstvo u OECD-u predstavljati važan iskorak u procesu ekonomske modernizacije i jačanja globalne konkurentnosti.

– Osim investicijskih koristi, članstvo u OECD-u pridonijet će boljoj fiskalnoj disciplini, učinkovitijem upravljanju državnim resursima,  znatno, unaprjeđenjem poslovne klime  i povećanoj podršci inovacijama i tehnološkom razvoju. Poseban naglasak stavlja se na reformu upravljanja državnim poduzećima, gdje OECD standardi zahtijevaju profesionalizaciju upravljačkih struktura, jačanje neovisnosti nadzornih odbora i uspostavu jasne vlasničke politike države. Ove promjene smanjit će politički utjecaj na poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, povećati njihovu učinkovitost i transparentnost te osigurati dugoročnu održivost, zaključio je Tipurić.

Sudionici panela su Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarner, dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe,  Marijo Volarević, direktor za digitalnu izvrsnost Jadran – galenskog laboratorija d.d., dr. sc. Dario Silić, generalni direktor Bina – Istra d.d. Branko Papeš, direktor Dogma nekretnine d.o.o., doc. dr. sc. Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i održivi razvoj HGK.