Unatoč velikom broju oboljelih koji se evidentiraju na dnevnoj razini, gripa u Hrvatskoj još uvijek nije na vrhuncu, ocjenjuju epidemiolozi. Tako će broj oboljelih najvjerojatnije rasti u tjednima koji su pred nama, a do stagnacije bi trebalo doći tek krajem veljače.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) su do 2. veljače evidentirali 18.991 prijavu oboljelih od gripe, pri čemu je samo u zadnjem tjednu zaprimljeno 6.864 prijava novooboljelih, što govori o eksponencijalnom rastu broja zaraženih virusom gripe u zadnja dva tjedna. Nakon što epidemija dosegne vrhunac, potrebno je još dva do tri tjedna da broj oboljelih počne opadati. Kako cjepiva protiv gripe još uvijek ima, a besplatno je za sve, iz HZJZ-a pozivaju na cijepljenje građane koji žele izbjeći visoku temperaturu, malaksalost i druge neugodne simptome koji prate ovu sezonsku bolest.

– Ne možemo još tvrditi da je vrhunac gripe, broj novooboljelih nešto je malo viši u odnosu na prethodni tjedan, tako da još uvijek to raste. U idućim tjednima ćemo vidjeti hoće li, i kada, doći do pada broja oboljelih. Uglavnom svaka epidemija gripe ima taj vrhunac, plato koji može potrajati par tjedana, i onda ide pad. Za sada ne možemo reći jesmo li došli do vrhunca ili počinje plato, znat ćemo to tek kroz tjedan-dva kad budemo pratili kretanje, kaže Vesna Višekruna Vučina, epidemiologinja HZJZ-a.

Plato može potrajati nekoliko tjedana, a nakon toga i repovi epidemije koji bi tijekom ožujka trebali jenjati.

Ovogodišnja sezona gripe, ocjenjuju u HZJZ-u, unutar je očekivanog, a po svom se intenzitetu vratila na razinu sezona gripe kakve smo imali prije pandemije COVID-19.

– Nakon pandemije imali smo slabije sezone gripe, a ova je na razini predpandemijskih, tumači Višekruna Vučina.

Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100.000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji, Primorsko-goranska županija je na visokom četvrtom mjestu, a slijede je Ličko-senjska i Istarska županija. Zadarska je županija po stopi oboljelih u nacionalnom prosjeku, dok je prostor Slavonije najmanje pogođen.

Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija u dnu su ljestvice sa 200 ili manje oboljelih i na 100.000 stanovnika, dok je u vodećoj Karlovačkoj županiji stopa gotovo trostruko veća, 580 na 100.000 stanovnika.

Najviše je oboljelih zabilježeno u populaciji djece predškolske dobi, a najmanje kod starijih od 65, koji se u velikoj mjeri cijepe protiv gripe, a i manje su izloženi kolektivima. U ovom času, oko 40 posto testiranih pozitivno je na virus gripe, podjednako A i B, dok kod uzoraka pozitivnih na gripu A prevladava virus svinjske gripe A/H1N1.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje i tzv. višak smrti, odnosno povećani broj umrlih u odnosu na ostali dio godine. To je, kažu u HZJZ-u, posljedica činjenice da je gripa u rizičnim skupinama, kod starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.

Teško je točno reći koliko osoba umre izravno od gripe ili, što je češće, zbog pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacija.

Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno 26 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija. Za usporedbu, 2019. godine imali smo jednu od jačih sezona gripe u tom desetljeću, a te je godine do 13. veljače zabilježeno 48.000 oboljelih i 75 umrlih od posljedica gripe.

Koliko je cjepiva protiv gripe dosad utrošeno u HZJZ-u ne znaju reći, jer cijepljenje još traje. Najveći je interes za cijepljenjem protiv gripe bio u listopadu i studenom, ali on je još uvijek prisutan, potvrđuje Višekruna Vučina.

Kroz par tjedana, kad se procijepe svi koji to žele, znat će se koliko je cjepiva utrošeno od nabavljenih 450.000 doza.

– Kad procijenimo da se procijepio dovoljan broj ljudi iz skupina koje su rizične, cjepivo ponudimo i ostalima pa smo to učinili i ove godine.

Nije kasno cijepiti se, potrebno je 10 do 14 dana za stvaranje protutijela nakon cijepljenja, ali to još uvijek ima smisla jer vjerojatno još nismo na vrhuncu sezone gripe i ona još može potrajati. To je posebno važno za ljude koji imaju određene rizične faktore, zaključuje epidemiologinja.