RIJEKA – Protekli tjedan u Hrvatskoj je potvrđeno sveukupno 330 slučajeva zaraze koronavirusom te se čini da je u ovom trenutku epidemija ovog virusa na svom kraju. S druge strane, posljednji tjedni podaci, kad je o gripi riječ, govore o 4.115 slučaja na tjednoj razini, a epidemiolozi vjeruju da će podaci o slučajevima gripe na temelju prijava koje stižu iz liječničkih ordinacija za tjedan koji je iza nas biti još veći te se može zaključiti da je epidemija gripe na svojem vrhuncu.

Je li gripa kao tipična zimska infekcija istisnula koronavirus i zašto se događa njezina dominacija nakon trogodišnje pauze, upitali smo voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Dobricu Rončevića.

Epidemijski valovi

– Obje bolesti se prenose zrakom i putem dišnog sustava ulaze u organizam, pa je razdoblje zime karakteristično za epidemije obiju infekcija. Gripa je, za razliku od COVID-19, izrazito sezonalna iako se sporadično javlja i ljeti te smo iznimno 2009. godine imali epidemiju svinjske gripe u ljetnim mjesecima. Kod koronavirusa sezonalnost je slabija te smo imali epidemijske valove i tijekom ljetnih mjeseci, no sezonalnost se ovdje i dalje vezuje uz infekciju zbog osjetljivosti sluznice zimi, ali i boravka u zatvorenom prostoru, objašnjava Rončević.

Za dojam prema kojem se čini da jedna bolest istiskuje drugu, konkretno gripa COVID-19, glavni županijski epidemiolog kaže da ga se dijelom može objasniti preventivnim mjerama uslijed pandemije koronavirusa kojima se ograničavalo kretanje ljudi, boravak skupina ljudi u zatvorenim prostorima i nošenje maski, što je svakako utjecalo i na širenje gripe.

– Sada kada su mjere u potpunosti ukinute, dogodilo se da je njihovo popuštanje pogodovalo jačem širenju gripe. S obzirom na to da se otpornost nije rasporedila na više godina, veća je vjerojatnost da su ljudi na virus gripe sada osjetljviji nego da su se prokuživali kroz tri godine. Tako u jednoj sezoni na populacijskoj razini nadoknađujemo imunitet koji nismo stjecali prethodne tri godine. Druga stvar je u tome što virus gripe, kao i koronavirus mutira, pa kod gripe svake sezone imamo dominaciju dva, tri ili četiri tipa virusa. Ove smo godine kod gripe na početku imali apsolutnu dominaciju virusa tipa A (H1N1), no kako sezona odmiče, pojavljuju se i drugi tipovi virusa, poput tipa B, što nam govori da se unutar jedne sezone dominacija određenih tipova virusa također odvija u valovima pa se sada čini da se virusi gripe tipa B značajnije javljuju, kaže Rončević.

Do proljeća

Kad je riječ o podtipu omikron varijante virusa tzv. krakenu za koji se tvrdilo da je brzošireći i da bi mogao zahvatiti velik broj ljudi, Rončević ističe da nitko nije mogao sa sigurnošću utvrditi koliko značajno će se širiti, no sada se pokazuje da nije izazvao novi epidemijski val, već je odgodio epidemijski rep prethodnih dominirajućih varijanti omikrona. Ipak, unatoč slabljenju epidemijskih valova koronavirusa, stanje globalne pandemije još uvijek je na snazi.

– Svjetska zdravstvena organizacija zasad nije proglasila kraj pandemije, iako se čini da je koronavirus oslabio te da se opća populacija od zaraze zaštitila cijepljenjem i preboljenjem od težih oblika bolesti, upozorava Rončević dodajući da će SZO o eventualnom proglašavanju kraja pandemije ponovo raspravljati na proljeće.