ZAGREB Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin želi promijeniti Ustav. Ima već i pisani sastavljeni prijedlog kojim bi se uredio način raspisivanja referenduma u Hrvatskoj i koji je objavio na svom Facebooku prije nekoliko dana. »Nakon Istanbulske konvencije, sada su opet na redu manjine. U dobroj maniri Željke Markić i onih okupljenih oko nje, nakon seksualnih manjina na red su došle nacionalne«, napisao je Grbin inspiriran referendumom za koji će potpise od sredine svibnja prikupljati udruga Narod odlučuje.

Podsjetimo, jedno od referendumskih pitanja je ono o tome da saborski zastupnici nacionalnih manjina ubuduće ne bi smjeli glasati o povjerenju Vladi i državnom proračunu.

Precizna definicija 

Ako bi Grbinov prijedlog prošao, takvi referendumi bi ubuduće bili neustavni. Naime, izmjenama koje predlaže SDP-ov zastupnik bi se precizno definiralo o kojim pitanjima se ne može odlučivati na referendumu: onima koji se odnose na ukidanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji se odnose na obveze iz međunarodnih ugovora, donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, obranu i nacionalnu sigurnost i o onima koji se odnose na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskog sabora.

S druge strane, Grbinov prijedlog smanjuje broj potpisa nužan za raspisivanje referenduma. Trenutačno je to deset posto od broja birača (nešto ispod 400.000), a SDP-ov parlamentarac predlaže fiksnu granicu od 200 tisuća potpisa.

– Zašto niža granica? Pa ako smo otklonili mogućnost referenduma o smanjivanjima prava manjina, objavi rata Srbiji ili otkazivanju Konvencije o ljudskim pravima – onda neka se referendumi raspisuju – kazao je za naš list Grbin.

Njegov prijedlog obuhvaća i razne većine za donošenje odluka na referendumima. Danas je (teoretski) moguće, primjerice, da sa se samo jednim jedinim glasom (ukoliko na referendum iziđe jedna osoba) promijeni Ustav. Prođe li ovaj prijedlog, za predloženu promjenu Ustava (i ostalih propisa koji se u Saboru donose dvotrećinskom većinom) trebat će glasati preko pedeset posto upisanih birača u tom trenutku u Hrvatskoj. Da je ova odredba vrijedila 2013. godine, referendum o promjeni ustavne definicije braka ne bi bio ni blizu prolaska – za brak kao zajednicu muškarca i žene glasalo je 946 tisuća birača, a ukupan broj birača u tom trenutku bio je 3,79 milijuna, što znači da bi Željka Markić i ekipa ostali »kratki« za skoro milijun glasova.

Dvije većine

U Grbinovom prijedlogu se razrađuju i još dvije većine – za promjenu akta za koji je u Saboru nužna većina svih zastupnika u Saboru nužno je da za nju glasa najmanje 40 posto od ukupnog broja birača i to uz uvjet da referendumu pristupi najmanje polovina birača u RH. Za zakone i propise koji se u Saboru izglasavaju običnom većinom (većinom prisutnih zastupnika) trebalo bi glasati najmanje 25 posto od ukupnog broj birača pod uvjetom da se protiv promjene predložene na referendumu nije izjasnilo veći broj birača.