Sastanak

Grabar Kitarović s Guterresom: ‘Razmjena teritorija Srbije i Kosova otvorila bi Pandorinu kutiju na jugoistoku Europe’

Hina

Foto Darko Jelinek

Foto Darko Jelinek

U ponedjeljak se sastala s glavnim tajnikom te organizacije Antonijom Guterresom s kojim je razgovarala o »situaciji na jugoistoku Europe, posebice o Bosni i Hercegovini, odnosima između Beograda i Kosova« te o tome što će Hrvatska kao »lider na tom području učiniti da bi pomogla u daljnjoj stabilizaciji stanja i rješavanju svih otvorenih pitanja«



Razmjena teritorija između Srbije i Kosova otvorila bi Pandorinu kutiju na jugoistoku Europe, rekla je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Antoniju Guterresu.


Predsjednica boravi u New Yorku povodom Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojoj će se obratiti u utorak.


U ponedjeljak se sastala s glavnim tajnikom te organizacije Antonijom Guterresom s kojim je razgovarala o »situaciji na jugoistoku Europe, posebice o Bosni i Hercegovini, odnosima između Beograda i Kosova« te o tome što će Hrvatska kao »lider na tom području učiniti da bi pomogla u daljnjoj stabilizaciji stanja i rješavanju svih otvorenih pitanja«.




»Spomenula sam zamjenu teritorija i rekla da bi to bila jako loša ideja koja bi otvorila Pandorinu kutiju i raznorazne zahtjeve za teritorijalnim promjenama na prostoru cijele bivše Jugoslavije«, otkrila je predsjednica.


Srbijanski državni vrh ranije je iznosio ideju razmjene sjevernog dijela Kosova, s većinski srpskim stanovništvom, za etnički većinski albanski dio južne Srbije, kako bi se dvije zemlje približile u rješavanju spora. Tom se planu snažno protive Francuska i Njemačka, dok su SAD i nedavno Austrija istaknule kako bi mogle prihvatiti takvo rješenje.


Predsjednica je kritizirala ideju razmjene teritorija i na bilateralnom susretu s albanskim predsjednikom Hashijem Thacijem koji je mijenjao mišljenje po tom pitanju.Grabar-Kitarović je dodala kako je Guterresa zanimalo i što će Hrvatska činiti u okviru predsjedanja Europskom unijom te »kako ćemo to iskoristiti, kako za sebe, tako i za svoje susjedstvo«.

Klimatske promjene


Predsjednica je prvog dana boravka u New Yorku nazočila otvaranju summita UN-a o klimatskim promjenama, pa je najavila da će glavna tema njezinog govora pred Općom skupštinom biti vezana za klimatske promjene.


»Mislim da ne trebamo previše privatizirati pozornicu UN-a za neka bilateralna pitanja za koja smo odgovorni mi i naši susjedi, već govoriti o temama koje su bitne za cijelo čovječanstvo«, rekla je Grabar-Kitarović, no dodala je kako će pritom »krenuti od lokalnih primjera«.


Kao i prošle godine, predsjednica će svojim govorom pred Općom skupštinom upozoriti na zagađenje i zagrijavanje Jadranskog mora.


»Greta nas je danas upozorila, kao što ste vidjeli bilo je to vrlo, vrlo energično. Žalosno je da jedna djevojčica mora putovati dva tjedna brodom, a ne biti u školi, kako bi upozorila svijet na klimatske promjene i da će naša djeca i unuci biti užasno ljuti na nas ako uništimo ovaj jedini planet koji imamo«, rekla je predsjednica, referirajući se na govor tinejdžerske klimatske aktivistice Grete Thunberg.


Ona je u ponedjeljak otvorila UN-ov summit o klimi osudom svjetskih vođa da su propustili poduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, upitavši ih »kako se usuđujete?«.


Vjerske slobode


Predsjednica je sudjelovala i na summitu o vjerskim slobodama.


»Ono što treba reći, a što ljudi često krivo shvaćaju, jest da je upravo kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu i da dnevno 11 kršćana bude ubijeno u svijetu zbog svoje vjere«, rekla je.


»Dakle, nemojmo razmišljati o nekim drugim vjerama kako bismo bili politički korektni, razmišljajmo jednako o svima, uključujući vlastitu vjeru«, dodala je.


Sastanak s Googleom


Grabar-Kitarović je izdvojila i sastanak s potpredsjednikom Googlea s kojim je dogovorila »daljnju suradnju oko inicijative Triju mora i digitalizacije cijelog prostora«, posebice Hrvatske, njezinih otoka i drugih dijelova države.


Time će se »omogućiti digitalno školovanje, rad na daljinu, a to bi ljudima omogućilo da ostanu u Hrvatskoj i svakako dodatno osnažilo radna mjesta i povećalo plaće«.