Ilustracija / Foto Andrik Langfield on Unsplash
Osim što ne prepoznaju oblike seksualnog nasilja, djeca vjeruju brojnim predrasudama, rekla je Kristina Mihaljević
povezane vijesti
- ‘Nisam rekla – da’ je jako moćna i važna kampanja s jednoglasnom porukom: ‘Svaka seksualna aktivnost bez pristanka je seksualno nasilje’
- Alarmantni podaci: Jedno od četvero djece preživjelo je neki oblik seksualnog nasilja
- Zašto Hrvati ubijaju žene? Iznimka smo u Europskoj uniji, sustav jednostavno ne funkcionira
Danas gotovo nema djeteta koje nije primilo neke neželjene seksualne sadržaje putem interneta, istaknula je Kristina Mihaljević, socijalna pedagoginja iz Ženske sobe, na konferenciji “Šutnja je teret – glasno protiv seksualnog nasilja”.
Posljednje veliko istraživanje provedeno u Hrvatskoj, koji je provodio Centar za sigurniji internet, je pokazalo da je da je uznemiravanje djece današnja realnost – 93 posto srednjoškolske djece imalo iskustva nekog oblika seksualnog uznemiravanja online.
Neka djeca kad se radi o nametljivom ponašanju i seksualnim aluzijama to ne prepoznaju kao nasilje, ali su uglavnom svjesni da je ono što im se događa strašno, a zbog straha šute.
– Osim što ne prepoznaju oblike seksualnog nasilja, djeca vjeruju brojnim predrasudama. Edukacija je najbolji put do osvješćivanja i prepoznavanja neprihvatljivog ponašanja, kao i razvijanja svijesti o potrebi prijavljivanja, rekla je Mihaljević.
Na konferenciji koja je okupila preko 300 sudionika predstavljen je online edukacijski i preventivni program SNEP, koji Ženska soba, u nekoliko faza, s partnerima provodi od 2017. godine. Naglašena je važnost aktivnog uključivanja mladih u programe prevencije seksualnog nasilja u odgojno – obrazovnim ustanovama, što je sastavni dio SNEP programa.
Petina djece do punoljetstva doživi neki oblik seksualnog nasilja, dok jedna petina žena preživi pokušaj silovanja ili silovanje, naglasila je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe.
– Većina oblika seksualnog nasilja se ne prepoznaje, a o njemu se uglavnom šuti – žrtve ne prijave, a podrška izostaje. Ono neproporcionalno više pogađa žene/ djevojčice, a posljedice koje ostavlja na žrtvi i njenoj obitelji su velike.
Ako pokazujemo da smo spremni pričati o seksualnom nasilju i da vjerujemo i djeci i odraslima koji su preživjeli ovaj oblik nasilja onda je i veća vjerojatnost da će nam se djeca povjeriti, rekla je Mamula.
U školama ne postoje obvezni programi prevencija u školama, a odgovor nadležnih institucija još uvijek je spor. Ipak, u Hrvatskoj se u SNAP program prevencije, koji nije obvezan ali je odobren od Ministarstva, uključilo između 150 i 200 osnovnih i srednjih škola, poručile su iz Ženske sobe.
