Da smo ove godine pretjerali s cijenama u turizmu, pokazuju službene statistike – u srpnju imamo tri posto manje dolazaka, ugostitelji bilježe pad prometa od oko 30 posto, a tradicionalnih gostiju iz Njemačke ove je godine 10 posto manje nego inače, upravo zbog skupoće. Iz istog razloga sve manje Hrvata ima financijske mogućnosti otići na sedmodnevno plaćeno ljetovanje, a prema podacima Infografike, koja pokazuje popis država s postotkom stanovništva koje si ne može priuštiti tjedan dana plaćenog godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, Hrvati su pri vrhu ljestvice.

Prema podacima Infografike, čak 39 posto Hrvata nema financijske mogućnosti platiti si tjedan dana odmora izvan kuće, čime smo izjednačeni s Portugalcima. Na vrhu ljestvice je Rumunjska u kojoj si čak 60 posto stanovništva ne može priuštiti sedmodnevno ljetovanje, slijede ih Bugari s 44 posto te Grci i Mađari s udjelom od 43 posto onih koji si ne mogu platiti godišnji odmor izvan kuće.

Neplanirani troškovi

Nešto manji postotak onih koji ne mogu na ljetovanje od Hrvata i Potrugalaca imaju Slovaci (36 posto), Litavci (34 posto), Španjolci (33 posto) i Talijani (32 posto), odnosno u tim zemljama oko trećina stanovnika nema financijske mogućnosti platiti godišnji odmor.

U donjem dijelu tablice su države Europske unije koje su iznad prosjeka EU-a koji iznosi 29 posto stanovništva koji si ne može platiti ljetovanje. Tako su se iznad prosjeka, očekvano, našle članice EU-a s višim životnim standardom: Poljska, u kojoj 28 posto stanovništva nema mogućnosti platiti si godišnji odmor, u Francuskoj četvrtina stanovnika nema takve mogućnosti, u Irskoj 24 posto, a u Njemačkoj 23 posto. Pri dnu tablice su države s najmanjim postotkom stanovnika koji nemaju novca za ljetovanje, a riječ je o Luksemburgu i Švedskoj s 11 posto.

Hrvatska se tako po udjelu onih koji ne mogu na plaćeni godišnji odmor svrstala na peto mjesto, a na istom smo se mjestu među europskim državama našli i kad je u pitanju udio stanovnika koji ne mogu podmiriti neplanirane troškove, a njih je u Hrvatskoj čak 41 posto. Na prvom je mjestu Bugarska u kojoj 47 posto stanovnika ne može podmiriti izvanredan trošak, a Rumunja 46 posto; lošije od nas stoje Latvija (45 posto) i Grčka (44 posto). Najbolje stoje Nizozemci s 15 posto i Česi s 20 posto onih koji ne mogu podmiriti neplanirane troškove.

Prema nacionalnom istraživanju obilježja turističke potražnje u Hrvatskoj Insituta za turizam, turisti prosječno troše 140 eura, a bilježimo rast dolazaka gostiju s većim primanjima, odnosno više platežne moći. Tako je gotovo dvije trećine turista imalo mjesečna primanja kućanstva viša od tri tisuće eura, pri čemu kontinentalna Hrvatska bilježi značajno manji udio gostiju s višim primanjima u odnosu na jadransku Hrvatsku, gdje je čak 65 posto gostiju s mjesečnim budžetom većim od tri tisuće eura,a najveći broj takvih gostiju lani je zabilježen u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Foto Pixsell

Niska potrošnja

No, Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da je prosječna potrošnja od 140 do 150 eura po danu relativno niska u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura. Problem je, navode u HUP-u, što Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta. Zbog niskog udjela hotelskog smještaja, najnižeg na Mediteranu, a dominacijom kratkoročnog privatnog smještaja, privlačimo goste narušene kupovne moći, upozorava HUP, a to hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.

Unatoč ovim brojkama, domaći su gosti u prvih šest mjeseci na drugom mjestu po broju ostvarenih noćenja od 3,2 milijuna, odmah iza Nijemaca, koji su ostvarili 5,7 milijuna noćenja, čime hrvatski gosti nastavljaju tradiciju popunjavanja pred i posezone, smatraju u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Hrvati najčešće odlaze na ljetovanje u najjeftinijoj varijanti – u vlastite apartmane ili kod rodbine i prijatelja, neprijavljeno, bez večeranja u restoranima i unajmljivanja ležaljki i suncobrana, pa je u prvoj polovini godine ostvareno visokih osam milijuna noćenja upravo u objektima u domaćinstvu (u hotelima 9,2 milijuna noćenja, a u kampovima 5,5 milijuna).