Foto Marko Gracin
Imamo vjerne goste i ljudi koji su zaista željeli doći i do zadnjeg su držali rezervacije, međutim, kako se situacija ne popravlja, kako se približavamo srpnju i kolovozu i terminima njihova dolaska, počeli su ih otkazivati, kaže Martina Nimac Kalcina
povezane vijesti
RIJEKA Iako su kuće za odmor trenutačno jedan od najtraženijih vidova smještaja, privatne iznajmljivače očekuje vrlo teška špica sezone na koju će utjecati najnoviji razvoj događaja s epidemijom koronavirusa. Ali i bez toga, osjeti se da se rezervacije otkazuju.
– Imamo vjerne goste i ljudi koji su zaista željeli doći i do zadnjeg su držali rezervacije, međutim, kako se situacija ne popravlja, kako se približavamo srpnju i kolovozu i terminima njihova dolaska, počeli su ih otkazivati. Svi smo se nadali da ćemo s tim rezervacijama i onime što odradi last-minute doći do tih 40-ak posto lanjskih brojki, no sada to polako počinje biti upitno, kaže Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Tako primjerice, navodi, ima primjer da i Slovenci, koji su nam najbliži, a koji su tijekom korone rezervirali, sada storniraju. Južnije županije posebno su ovisne o aviogostima, dakle, o aviolinijama, za razliku od Kvarnera i Istre kamo lako mogu doći i vlastitim automobilom.
Letovi pod upitnikom
Tako doznajemo da gosti, koji planiraju doći na jug ukazuju kako su aviokompanije poslale obavijest da tijekom srpnja i kolovoza i na dnevnoj bazi prate situaciju s letovima, koji u zadnji čas mogu biti otkazani.
– Svi su se nadali da će biti bolje, no kako nije, bitno je odraditi i ovo što nam je ostalo za srpanj i kolovoz. No isto tako treba istaknuti da gosti, koji su ostavili rezervacije, zaista žele doći. Jedino će njihov dolazak ovisiti o situaciji na granici, karantenama i aviolinijama, zaključila je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u.
Stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić podsjeća da je u ovoj situaciji teško biti pametan, s obzirom na to da se situacija s bukingom mijenja iz dana u dan, a na nju najviše utječe epidemiološka situacija u Hrvatskoj i povećanje broja oboljelih. To se podudara s objavom njemačkog Instituta Robert Koch gdje su rekli kako će svi putnici iz Njemačke koji putuju u regije koje će imati više od 50 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, biti dužni po povratku u Njemačku testirati se ili ići u karantenu. Prati se broj oboljelih, prije svega po pojedinim regijama. Jasno je i da su ranjivije skupine gostiju, poput seniora, vrlo oprezni.
Nejasne upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za goste s COVID-19Udruga Glas poduzetnika upozorila je jučer kako je Hrvatski zavod za javno zdravstvo tek tri tjedna nakon otvaranja granica za strane turiste donio upute za turističke djelatnike u slučaju da su njihovi gosti pozitivni na COVID-19. No i s ovakvim uputama, malo toga je jasno. Točnije, jasno je jedino da konkretnog plana za takve goste nema. U Postupku ne piše ništa o glavnom problemu – gdje će iznajmljivač apartmana sa svojim gostima u slučaju zaraze virusom COVID-19? HZJZ problem spušta na lokalnu razinu, na jedinice lokalne samouprave i lokalne stožere civilne zaštite. I dok se županije, gradovi i lokalni stožeri CZ-a dogovaraju i smišljaju na koji način organizirati sve, briga zapravo ostaje na samom iznajmljivaču. A lokalne samouprave bi morale, kao i veći turistički kompleksi, sada, na brzinu organizirati turističke ambulante. Organizirati znači ne samo osigurati prostor i opremu, već i angažirati i liječničke timove, osigurati im smještaj i plaću te posebnu zaštitnu opremu i dijagnostiku za COVID-19. Za mnoge od 555 jedinica lokalne samouprave, to je nemoguće, kažu u udruzi. – Bilo bi primjerenije da su takvi centri za izolaciju, karantenu uspostavljeni na jednome mjestu za cijelu regiju, kao što je to bilo i u akutnoj fazi epidemije. Ovakvim se naputkom stvara nepotrebna zbrka i gubi se dragocjeno vrijeme. Prema naputku HZJZ zaposlenik, odnosno osoba u domaćinstvu u kojem se pruža usluga smještaja, a koji su bili u bliskom kontaktu s potvrđeno inficiranom osobom, moraju biti podvrgnuti izolaciji u domu ili organiziranoj izolacijskoj jedinici. Ovdje imamo nekoliko problema. Prvo, tko će odlučiti što je to bliski kontakt ako se poštuju protuepidemijske mjere u smještajnom objektu ? Drugo, izolacija zaposlenika i domaćina u smještaju je loše rješenje. Prvo zbog toga što se kroz čak dva tjedna provlači sumnja u zarazu pa će takav objekt napustiti svi ostali turisti. Drugo, te osobe neće moći raditi pa će šteta za njih i domaćinstvo, ugostiteljski objekt biti velika. Treće, pokazat će se da pridržavanje protuepidemijskih mjera nema učinka, da je boravak nesiguran, a turistički promet nemoguć. Jedino ispravno rješenje bilo bi testiranje takvih suspektnih zaposlenika i djelatnika na prisustvo virusa COVID-19, upozorio je Nedo Pinezić, ujedno koordinator Pododbora za male iznajmljivače Udruge. |
– Na dnevnoj bazi imamo situaciju otkaza rezervacija, ali i dobivanja novih. Ono što se podudara jest da broj oboljelih korespondira sa smanjenjem broja upita, ukazao je Pinezić. Reći će i da smo krenuli dobro i prema svemu bi mogli ostaviti cilj od 30 posto lanjskog fizičkog prometa u obiteljskom smještaju. Sjeverni Jadran, s obzirom na autoturiste stoji dobro, i vjerojatno bi se takva situacija produžila do zadarskog i šibenskog područja. Na splitskom i dubrovačkom području su, pak više orijentirani na aviogoste jer su imali transformaciju tržišta i čekaju da se uspostave letovi.
Kuće za odmor
– Sve će ovisti o epidemiološkoj situaciji, koliko će se kontrolirati broj zaraženih, a dostignemo li tih 50 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, to će sigurno imati posljedice na pad turističkih putovanja, upozorio je naš sugovornik pojašnjavajući kako je, primjerice u Njemačkoj, napravljena analiza pretraživanja na internetu koja je pokazala da su najpretraživanije kuće za odmor, slijede mobil homeovi u kampovima, apartmani i tek onda hoteli. I to najprije manji.
– I logično je jer ljudi žele biti izolirani, a to im kuće za odmor najviše garantiraju. Mi imamo relativno dobru situaciju i s apartmanima, pogotovo onima koji imaju posebne ulaze. To je niži cjenovni razred za širu publiku. Cijene su korigirane u prosjeku za 15 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu koja je pokazala da smo dosegli cjenovni maksimum jer smo imali manjak u svim vrstama smještaja u prvoj polovini srpnja. To je bio znak da smo došli do maksimuma. Naravno da se u ovogodišnjoj situaciji vrši pritisak na smanjenje cijena, rekao je Pinezić, pojašnjavajući kako to ovisi o nizu faktora, od pozicije objekta, odnosno o blizini mora, potom i o vrsti smještaja. Već je vidljivo i kako se veće destinacije čak i izbjegavaju, već je veća potražnja za manjim mjestima gdje ljudi procjenjuju da će biti manje gužve i gdje će lakše ostvariti socijalnu distancu. Najugroženiji su južni jadranski otoci poput Hvara, Brača ili Korčule, gdje je već sam dolazak na destinaciju skup s obzirom na troškove autoceste i trajekta. A imali su prilično visoke cijene jer su im dolazili gosti s prekomorskih, jakih tržišta, poput Velike Britanije. Kako je sada to stalo, oni imaju najveću potrebu najviše korigirati cijene, doznajemo.
