Građanski odgoj i obrazovanje mora biti obavezni predmet u školama, a Politika i gospodarstvo ne smije biti uklonjena iz programa strukovnih škola, zaključeno je na 8. godišnjoj konferenciji GOOD inicijative, u koordinaciji Gonga, Centara za mirovne studije i Foruma za slobodu odgoja.

“Prema prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja, nastavni predmet Politika i gospodarstvo postaje obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja.

Reformom je zamišljeno da budući pomoćni kuhari, krojači i ostala pomoćna zanimanja, imaju obvezni predmetni kurikul, dok je za većinu strukovnih zanimanja Politika i gospodarstvo predmet koji može biti obvezni, izborni ili fakultativni, ovisno o odluci ravnatelja”, izvijestili su iz Gonga u ponedjeljak na Osmoj godišnjoj konferenciji o obrazovnoj politici.

Inicijativa GOOD već 15 godina zagovara sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog predmeta u svim školama, a ove godine posebna je pozornost usmjerena reformi strukovnog obrazovanja koja predviđa ukidanje ili znatno smanjenje dijela općeobrazovnih predmeta.

Sudionici konferencije uputili su izravnu kritiku Ministarstvu odgoja i obrazovanja što se nisu odazvali pozivu da objasne zašto se pojavio prijedlog o ukidanju Politike i gospodarstva iz nastave te poručili da to smatraju izuzetno opasnim za demokratsku političku strukturu.

Takve rasprave Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra ključnima za aktivno, informirano i uključeno društvo te ističe da obrazovanje o demokraciji i nediskriminaciji treba biti kontinuirani dio obrazovnog sustava, jer je to je pitanje znanja, vrijednosti i odgoja, te da bez toga raste raste broj kaznenih djela iz mržnje.

“Ono što vidimo iz svijeta odraslih su zabrinjavajuće količine govora mržnje, diskriminacije te zločine iz mržnje, koje su u velikoj mjeri počinitelji mladi. Način na koji država može adekvatno odgovoriti je obrazovati djecu o vrijednostima koje su i ustavne vrednote RH, europske vrijednosti za koje smo se opredijeli kao država, kaže pravobraniteljica, i poručuje kako je kroz obrazovni sustav nužno osigurati znanja, vještine i kompetencije koje trebaju mladima u 21 stoljeću.

Profesorica Politike i gospodarstva Ana Šutalo Barić smatra poražavajućim to što država ne prepoznaje političku pismenosti kao sadržaj koji je važan za učenike strukovnih škola te podsjeća da oni čine čak 70 posto hrvatskih srednjoškolaca.

Rezultati istraživanja su pokazali da u Hrvatskoj samo 48 posto učenika izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima, a samo jedna trećina misli da izabrani političari brinu o interesima mladih i birača, što se onda prelijeva u nepovjerenje prema institucijama. Stoga većina smatra da bi se nedostatkom građanskog odgoja i ukidanjem Politike i gospodarstva u nastavi ugrozilo učenike kad se uključe na tržište rada.

No, promjene neće biti moguće provesti bez političke volje i podrške vladajućih.

“Kurikulum nije u nadležnosti Grada, iako se trudimo oblikovati škole onako kako mislimo da bi trebale izgledati” , poručila je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec i naglasila da Možemo! zagovara Građanski odgoj i obrazovanje kao obavezan obrazovni predmet, kojeg smatra nužnim dijelom šire društvene promjene koja je potrebna da bi se mogli zvati zrelom demokracijom.

Sluha za promjene ima, kaže, Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga, ali na nacionalnoj razini nema odaziva. Navodi kako su gradovi koji su najviše prepoznali važnost edukacije u smislu građanskih prava Rijeka Križevci, Vrbovec, Čakovec, Makarska i Zagreb.

Njima je Good inicijativa pružila stručnu podršku za obrazovni kadar kako bi mogli teme iz tog područja prenijeti svojim učenicima. Daljnji koraci su, poručuje Dumančić Jovanović, ustrajati na tome da nastava politike i gospodarstvo ostanu u strukovnim školama.