Foto Sanjin Strukic/PIXSELL
“Kada mediji nemaju čitateljstvo koje ih financijski podržava i ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja onda se oni okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne raspoređuje transparentno prema objektivnim kriterijima, može stvarati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode”, ocijenila je Oriana Ivković Novokmet
povezane vijesti
Kvalitetno novinarstvo možda nikada nije bilo važnije, ali u digitalnom dobu postalo je teže nego ikada osigurati održiv i siguran model njegovog financiranja, istaknuto je u srijedu na panelu u organizaciji Gonga.
Docentica Iva Nenadić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu predstavila je analizu ‘’Modeli financiranja novinarstva u digitalnom dobu’’ s prikazom ključnih trendova i izazova za održivost poslovnih modela medija i te mogućnosti održivog financiranja kvalitetnog novinarstva u digitalnom dobu.
“U sjevernoeuropskim zemljama građani su puno spremniji plaćati medijske sadržaje online, dok je u Hrvatskoj to samo osam posto, među najnižima u EU-u. Činjenica je da ljudi izbjegavaju vijesti, da im ne vjeruju, stoga izbjegavaju plaćati za sadržaje”, kazala je Nenadić.
Ocijenila je da Hrvatska ima veliki broj medija, ali nisku kvalitetu medijskog sadržaja.
Fond za pluralizam medija više socijalna mjera
“Fond za pluralizam medija je više socijalna mjera, a ne fond koji potiče pluralizam i kvalitetu medija. Želimo poticati kvalitetno novinarstvo koje doprinosi kvalitetnoj demokraciji i javnoj raspravi. Ključna preporuka je diverzificirati izvore financiranja medija kako bi se osigurala neovisnost, a pritom državno oglašavanje mora biti jasno i transparentno”, istaknula je Nenadić.
Predstavila je i rezultate istraživanja prema kojem je u strukturi prihoda od globalnog oglašavanja u medijima 2000. godine internet činio samo jedan posto, a novine – primjerice 34 posto, da bi, prema podatcima iz 2021. prihodi od oglašavanja na internetu iznosili 43, a u novinama samo 10 posto, i to s tendencijom daljnjeg pada.
Direktor izdavaštva Hanza Medije Tomislav Wruss naveo da se prihod od prodaje novina, ističući primjer Jutarnjeg lista, od 2019. do 2022., smanjio 41 posto, te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto.
“Prodaja novina u strukturi prihoda danas čini 25 posto. Riječ je o neto prihodu”, rekao je Wruss. Upitan koliki su prihodi Hanza medije od državnog oglašavanja, odgovorio je da ne zna.
“Kada mediji nemaju čitateljstvo koje ih financijski podržava i ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja onda se oni okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne raspoređuje transparentno prema objektivnim kriterijima, može stvarati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode”, ocijenila je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Modernizacija registra vlasništva nad hrvatskim medijima i načinima financiranja
Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Jasna Vaniček Fila naglasila je i kako je u pripremi Europskog akta o slobodi medija posebno naglašeno transparentno i odgovorno državno oglašavanje.
“Ako se izdvaja novac, potrebno je to činiti putem javnih natječaja, s jasnim kriterijima”, rekla je. Dodala je i kako je, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije (AEM), počela modernizacija registra vlasništva nad hrvatskim medijima i načinima njihovog financiranja.
Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac istaknuo je podatke o prihodima hrvatskih medija od 2015. do 2022. godine, prema kojima su, primjerice, prihodi zemaljskih televizija s nacionalnom koncesijom (bez HRT-a) 2015. iznosili 605 milijuna kuna, a 2022. 707,4 milijuna kuna.
Prihodi pružatelja elektroničkih publikacija (uglavnom portali) u tom su razdoblju porasli sa 112,4 na čak 325, 6 milijuna kuna, ali su zato, primjerice, prihodi lokalnih i regionalnih televizija značajno pali – s 77,3 milijuna kuna što je bio vrhunac krajem 2018. na samo 45, 5 milijuna kuna.
“Bitno je da digitalna transformacija uistinu dovodi u pitanje financiranje svih medija – i javnih i privatnih. Imate preporuke da se BBC počne nezavisno financirati, kao Netflix. Da se BBC financira kao Netflix, prestao bi postojati”, upozorio je medijski stručnjak i vijećnik Gonga Dario Špelić.
Marko Matijević, osnivač i urednik portala Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr, govorio je o sve brojnijim izazovima financiranja za male medije.
Potrebno transparentno financiranje medija
Glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Melisa Skender govorila je o potrebi transparentnog financiranja medija..
“Mi vjerujemo da je javno financiranje medija nužno za njihovo dugoročno i neovisno funkcioniranje, za uspostavu stabilnih uvjeta u kojima mediji rade u javnom interesu. Sporadično se donosilo zakone i pravilnike, a konstantno se ignorirala društvena uloga medija”, kazala je.
Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever govorila je o rješavanju medijskih problema na europskoj razini.
“Europska unija radi na rješenjima i odgovorima. Neka od pitanja o kojima raspravljamo će se regulirati Europskim aktom o slobodi medija. No, to sve traje pa se postavlja pitanje hoćemo li dotad preživjeti”, dodala je Sever.