PETRČANE – Djecu treba izložiti što više sportu, poručeno je jučer na 2. Svjetskom kongresu sportskog turizma koji je završen u Petrčanima. Kongres koji organizira Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i hrvatska Vlada, s Ministarstvom turizma i sporta kao glavnim koordinatorom, zaključen je temama utjecaja sporta na lokalnu zajednicu, prije svega na djecu i mlade, kao i utjecaj sporta i sportskog turizma na okoliš, odnosno održivost destinacija.

Tako je govoreći o važnosti sporta za razvoj djece, Laurent Petrynka, predsjednik Međunarodnog školskog sportskog saveza, naveo kako su u Francuskoj, u suradnji s državom, uspjeli uvesti pola sata svakodnevne tjelovježbe u osnovne škole, ali i da po pitanju fizičke aktivnosti mladih generacija nismo na dobrom putu.

Nove generacije

– Nikad ne zaboravite nove generacije. Mi konkretno razgovaramo sa svim sportskim organizacijama poput FIFA-e da prilikom organizacije natjecanja organiziraju neko događanje i za djecu. I odaziv je sve bolji, kazao je Petrynka. Proslavljena hrvatska sportašica Danira Nakić-Bilić je pak kao ravnateljica Hrvatskog sportskog muzeja kazala kako ima puno prostora da se povežu sport i kultura te na taj način stvore novi motivi i ponuda za turiste, s obzirom na to da sport među navijačima stvara taj osjećaj pripadnosti i potiče emociju, a ona je kod suvremenog turista vrlo važna.

Da je sport »izgubio svoju borbenost«, teza je koju je iznijela, pak, Valentina Bifflin, predsjednica Srednjoeuropske odbojkaške federacije, navevši kako sport treba biti vođa.

– Sportaši su ti koji inspiriraju ljude i stoga sport treba definirati pravila za bolje ljude i društvo sutra. Pri tome je važno djecu što više uključiti u sportske aktivnosti. Mi smo kao Hrvatski odbojkaški savez u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom počeli s uvođenjem odbojke u škole, i to s desetak škola, dok danas radimo s njih šezdesetak. Kad bismo djeci »nametnuli« sportske aktivnosti koje bi bile dostupne čitav dan u školi, bili bi puno uključeniji i ne bi toliko »sjedili« za mobitelom. Stoga se moramo svi zajedno potruditi da sustav zaživi, navela je Bifflin te iznijela zanimljiv podatak o tome kako je samo industrija sportskog klađenja u svijetu »teška« oko 1,3 trilijuna dolara. Tu su i druge ekonomske koristi koje sport generira, od opreme, prijevoza i turizma.

– Pitanje je međutim koliki je udio koji se od toga vraća u sport kojem, kod nas primjerice, 60-70 posto financiranja čine javna sredstva. Ispada da javnim sredstvima posredno financiramo privatni sektor koji oko sporta generira velike prihode, ukazala je Bifflin.

Prednosti Hrvatske

Što se pak tiče veze sporta i održivosti, na drugom je panelu, uz ostalo, dr. sc. Sanda Čorak s Instituta za turizam u Zagrebu govorila o tome kako jedna njemačka agencija educira 18 olimpijskih odbora, među njima i Hrvatski olimpijski odbor, za stvaranje osoba koje će biti zaposlene u Olimpijskom odboru i odrađivati mjerenja ugljičnog otiska sportskih događanja.

– To su specifična znanja podijeljena u tri grupe i tu se prate podaci o dobavljačima, transportu, voznom parku i ostalom, pojasnila je Čorak. Govoreći o tome gdje je danas Hrvatska po pitanju sportskog turizma, navela je kako se rade značajni koraci u tom smjeru, pa tako, primjerice, Poreč gotovo polovinu noćenja izvan sezone može zahvaliti sportskom turizmu.

– Prednosti Hrvatske za dovođenje sportskih događanja su blizina svih većih europskih zemalja, osjećaj sigurnosti, a bitna je i kvaliteta naših hotelskih objekata, i to za sve sudionike sportskih natjecanja, samim time i mladih i djece.

– Sportski turizam je važan, s njim se stvarno produljuje sezona i zapošljava lokalno stanovništvo, tako da su koristi višestruke, dodala je ova znanstvenica.

Na pitanje što je s golfom u Hrvatskoj, navela je kako bi trebalo mijenjati zakonsku legislativu jer su komunalne naknade za golf teren kao da na njemu postoji neboder, što odbija investitore.

– Mi smo zadnji među zemljama u Europi po broju golf terena i tu imamo stvarno veliki potencijal, zaključila je Sanda Čorak.

Foto: L. JELIČIĆ

Potencijal u velikim natjecanjima

– Sportski turizam ide u tri smjera, jedan su naši klasični turisti koji se na odmoru žele rekreativno baviti sportom, drugo su pripreme sportskih timova, što jako ovisi o dostupnosti infrastrukture, i tu su sama natjecanja, od onih manjih do megadogađanja, multisportske igre, veteranske igre. Mislim da tu još uvijek imamo velik potencijal koji nismo dovoljno iskoristili, ukazala je Sanda Čorak.

Razlozi su sportska infrastruktura, odnosno njen manjak, ali i relativni manjak ljudi unutar nacionalnih sportskih saveza, a koji mogu lobirati da se dobije neko natjecanje. Hrvatska takvih ljudi ima, ali nedovoljno.