foto: arhiva NL
Edukacija će biti provedena uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda, a kroz predavanja o različitim aspektima spolnosti, u okviru radionica i kvizova koje će se održavati u srednjim školama, učenike će voditi vršnjački edukatori
U Hrvatskoj su u 2015. godini rodile 1.132 djevojke u dobi do 19 godina. Njih 306 bile su maloljetnice, a u četiri slučaja radilo se o djevojčicama u dobi do 14 godina. U istoj godini, na inducirani pobačaj odlučilo se 226 djevojaka mlađih od 20 godina. Njih 81 bile su maloljetne, a dvije nisu napunile ni 15 godina. Prema recentnim istraživanjima, mladi u Hrvatskoj u prosjeku stupaju u spolne odnose u dobi od 16 godina, a samo 43 posto seksualno aktivnih tinejdžera pritom uvijek koristi kondom.
U Udruzi roditelja »Korak po korak« pozdravljaju najavljene aktivnosti, ali to – upozoravaju – ne bi smio biti jedini oblik seksualne edukacije mladih.
– To ne može biti zamjena za spolni odgoj u školama. Moramo imati sustavni program seksualne edukacije u školama, a morao bi početi ranije, već u osnovnoj školi. Činjenica je da dio djece postaje spolno aktivan i ranije, a i da nije tako, djeca trebaju ranije dobiti informacije – smatra Silvija Stanić, predsjednica Udruge. U programu koji će provoditi HZJZ zanemaruje se, kaže, psihološka i emocionalna komponenta seksualnog razvoja, a upravo to pomaže djeci da razviju samopoštovanje i odupru se pritisku vršnjaka.
– Spolni odgoj nije samo kontracepcija, prije svega treba ih podučiti kako će se odgovorno ponašati prema sebi i drugima. Ove teme moraju biti dostupne svim učenicima, u svim školama. To se ne smije dovoditi u pitanje, kao što se ne dovodi u pitanje ni tablica množenja – zaključuje Stanić.
Nesvjesni rizika
Stanje u Hrvatskoj danas je bolje nego u većini država Europske unije, a bitno bolje od onog u Grčkoj, gdje je broj abortusa među adolescenticama rapidno porastao, a svaka četvrta žena koja pobaci mlađa je od 16 godina. Za takvu su poraznu statistiku grčki stručnjaci okrivili manjak seksualne edukacije u školama i kod kuće. Dok smo u pogledu maloljetničkih trudnoća u daleko manjim problemima od Grčke, činjenica je da su navike naših srednjoškolaca vrlo slične grčkim tinedjžerima – i tamo većina srednjoškolaca stupa u spolni odnos prije 16-te godine, a svaki drugi smatra da je prekinuti snošaj dobra zamjena za upotrebu kondoma.
Za razliku od Grčke, maloljetničke trudnoće kod nas su zadnjih godina u blagom padu, kao i učestalost pobačaja u tinejdžerskoj dobi. Međutim, bilježi se i značajan pad korištenja kondoma, što znači da nam tinejdžeri nisu dovoljno svjesni rizika u koji se upuštaju stupajući u nezaštićeni spolni odnos.
Da bi barem dijelom popunio prazninu nepostojećeg spolnog odgoja u školama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u sljedećih će šest godina, do 2022., u trećini hrvatskih srednjih škola provesti edukaciju o spolnom zdravlju i odgovornom spolnom ponašanju, u okviru Nacionalnog programa »Živjeti zdravo« i uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda.
– Opadanje broja adolescentnih trudnoća, bilo da završe porodom ili namjernim pobačajem, pozitivna je promjena, iako daleko od željene. Nismo zadovoljni, jer su podaci iz prošle godine na razini posljednjih godina. Zdravstveni odgoj i obrazovanje su nedostatni, a ovim programom to želimo promijeniti – poručuju iz HZJZ-a.
Jača savjetovališta
Edukaciju tinejdžera o različitim aspektima spolnosti, pa i primjeni odgovarajuće zaštite kod spolnog odnosa, u okviru radionica, kvizova i predavanja koje će održavati u srednjim školama (po pet srednjih škola u svakoj županiji), provodit će vršnjački edukatori. To su učenici viših razreda srednjih škola, koji će u suradnji sa studentima medicine i uz superviziju stručnjaka iz zavoda za javno zdravstvo, svoje vršnjake podučiti odgovornom spolnom ponašanju i zaštiti reproduktivnog zdravlja. Učenici koji iskažu interes za ovakav rad s vršnjacima najprije će proći posebnu edukaciju.
– U prvoj fazi, od 2017. do kraja 2019. godine, osmislit će se stručni sadržaji i edukacija stručnjaka u županijskim zavodima za javno zdravstvo, gdje će se više stručnjaka educirati o metodama vršnjačke edukacije. U drugoj fazi će zavodi za javno zdravstvo pripremati edukatore-srednjoškolce i stručne timove škola. Planira se i povećanje broja stručnjaka koji rade s mladima i jačanje savjetovališta za mlade u zavodima za javno zdravstvo – kažu u HZJZ-u.
Sadržaj edukacije osmislit će tim stručnjaka u kojem će uz liječnike biti i pedagog, psiholog i teolog, a poruke mladima temeljit će se na znanstvenim činjenicama i međunarodnim preporukama, najavljuju iz HZJZ-a. Provodit će se i tzv. ABC strategija, koja obuhvaća apstinenciju, uzajamno vjernu vezu i korištenje kondoma. Osim edukacije u školama, provodit će se i javna kampanja plakatima i letcima u domovima zdravlja, ljekarnama, vozilima javnog prijevoza, fakultetima, studentskim domovima te preko web portala i mobilne aplikacije.
