Čak 7,2 posto populacije EU pati od kronične depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168 656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije, objavljeno je među ostalim u petak na panel diskusiji GLOBSEC 2022 u Bratislavi posvećenoj depresiji kao “tihoj pandemiji Europe i Baltika”.

Na skupu su predstavljeni skupni pokazatelji o depresiji temeljem Izvještaja o liječenju depresije koje je pripremilo 10 zemalja Europe i Baltika, priopćili su organizatori.

Čak 2,4  milijuna ljudi pati od depresije u Srednjoj, Istočnoj Europi i Baltiku, 50 posto teških depresivnih poremećaja se ne liječi, a 60 posto samoubojstava izazvano je depresijom, navedeno je.

U Hrvatskoj, kako je istaknuto, stopa samoubojstva na 100 000 stanovnika iznosi 13,7 osoba, što je više od europske stope koja iznosi 10,5. Depresivni poremećaj drugi je vodeći uzrok hospitalizacije iz skupine mentalnih poremećaja i treći najveći uzrok hospitalizacije osoba u radno aktivnoj dobi. U Hrvatskoj svaki dan samoubojstvo pokušaju počiniti najmanje dvije osobe. Stopa smrtnosti od samoubojstva dvostruko je veća od one u prometnim nesrećama. Hrvatska ima 13,4 psihijatara na 100 000 stanovnika, što je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 17 psihijatara na 100 000 stanovnika. Ukupni troškovi usluga zaštite mentalnog zdravlja iznose 4,01 posto BDP-a Hrvatske, što je niže od EU prosjeka koji iznosi 4,10 posto.

Donositelji politika prepoznali su potrebu za poboljšanjem skrbi o depresiji u Srednjoj i Istočnoj Europi. Predstavnici vlada kao i dionici u zdravstvu i predstavnici pacijenata slažu se da skrb o depresiji treba biti u središtu pozornosti u regiji.

Forum GLOBSEC 2022 održava se od 2. do 4. lipnja u Bratislavi i okuplja svjetske lidere i državne dužnosnike.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva RH Željko Plazonić  naglasio je kako su Vlada i resorno ministarstvo prepoznali mentalno zdravlje kao jedan od prioriteta javnog zdravstva. “Gledajući dalje u prošlost, među mentalnim bolestima, depresija je zabilježila najveći porast u posljednjih 25 godina, tako se u Hrvatskoj od 1995. do 2020. udio hospitaliziranih na 100.000 stanovnika udvostručio s 54 na 108. Stopa samoubojstva u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka, što depresiju čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta za buduće intervencije”, naglasio je.