RIJEKA  Sveučilište u Rijeci i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci organizirali su jučer drugi u nizu interdisciplinaran znanstveni skup COVID-19 PORUKE (COVID-19 MESSAGES).

Riječ je o seriji pet jednodnevnih znanstvenih skupova koji o epidemiji progovaraju iz pet perspektiva, a nakon okupljanja znanstvenika iz područja zdravstva, medicine i virologije jučerašnja je konferencija okupila domaće i inozemne stručnjake iz područja e-učenja i digitalne transformacije obrazovanja. Navodeći kako će tijekom dva mjeseca serija hibridnih znanstvenih skupova koji se istovremeno održavaju uživo i online okupiti više od 50 uglednih znanstvenika rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija istaknula je da je znanstvena zajednica, zajedno s drugim društvenim sudionicima, usmjerena na traženje rješenja za svjetsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Istraživanja su primarno usmjerena na biomedicinu, zdravstvo i prirodne znanosti, no ništa manje nisu mobilizirani i istraživači u drugim područjima znanosti. Stručnjaci u društvenim i humanističkim znanostima istražuju pojave i društvene posljedice šoka koji je svijet doživio, posebno u području obrazovanja, koje je doživjelo tehnološku transformaciju bez presedana.

Konferencija okupila domaće i inozemne stručnjake iz područja e-učenja i digitalne transformacije obrazovanja / Snimio Vedran KARUZA

Digitalna transformacija

– Držimo da je ovaj globalni društveni šok najviše promijenio lice obrazovanja i svi se pitamo u kojem će se smjeru dalje sve nastaviti. Digitalna transformacija nam je i prije bila važan izazov, a sada je ubrzana. Pred svima je nama veliko pitanje je li ovaj proces ireverzibilan ili će se sve vratiti na »staro normalno«. Po pitanju obrazovanja ključna riječ ovog i budućeg razdoblja bit će fleksibilnost. Od nas se očekuje prilagodba, ali i intenzivno promišljanje u kojem ćemo se smjeru dalje razvijati. Na hibridnost i mješoviti model nastave u ovom trenutku gledamo kao na nuždu i potrebu, ali dugoročno gledamo to kao izazov. Stvaranje kvalitetnijeg okruženja prilagođenog mladim ljudima i novim generacijama, novim oblicima visokog obrazovanja i edukacije jer se prostor visokog obrazovanja i znanosti bitno mijenja i ne možemo ostati gledati sa strane, kazala je rektorica.

Ujedno se osvrnula i na početak nove akademske godine navodeći kako nastavu na riječkom Sveučilištu karakterizira dijeljenje grupa, snimanje nastave i njezino organiziranje u nekoliko skupina poštujući pravilo od najviše 50 studenata po grupi. Izborni se predmeti velikim dijelom odvijaju online, obavezni, koji tvore jezgru studijskog programa, u što većoj se mjeri nastoje održavati u dvoranama, a prednost nastave na fakultetu imaju studenti nižih godina studija.

– Izazova ima, a za sada sve ide kako treba. Međutim, pripremamo se i za obolijevanje i samoizolacije. Na riječkom Sveučilištu svaki kolegij ima svoju e-varijantu i moći će se brzo prebaciti u online format, istaknula je rektorica.

Prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Marta Žuvić osvrnula se na prošlu akademsku godinu i reakciju riječkog Sveučilišta na epidemiju istaknuvši da Sveučilište ima dugu tradiciju hibridnog modela podučavanja te se uspješno nosilo s prelaskom na online nastavu, a tijekom ljeta nastavljena je priprema za novu akademsku godinu te je organiziran niz edukacija za profesore. Dodajući pak kako svjedočimo ozbiljnom padu povjerenja u znanost i znanje u vremenu kada su znanstvene činjenice dostupne gotovo svima voditelj Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Daniel Rukavina istaknuo je da je paradoksalno da su sada antivakserski pokreti jači nego ikad, kao i odbijanje prihvaćanja znanstvenih činjenica.

Pitanja i analize

– Naša je profesionalna dužnost postavljati pitanja i analizirati trendove koji stvaraju tako nepovoljno socijalno makrookruženje i ponuditi rješenja. Od početka pandemije mnogi milijuni učenika bili su izvan redovitih konvencionalnih školskih programa. S jedne strane ovo je bio šok ne samo za same studente i akademsku zajednicu već i za društvo jer je funkcija i poruka obrazovanja služiti društvu. Nažalost, svjedoci smo da u vrijeme kada zalihe našeg znanstvenog znanja i obrazovne razine nastavljaju eksponencijalno rasti, široko utemeljena znanstvena pismenost stanovništva opada. Obrazovanje mora igrati ulogu u zaustavljanju ovog pada, a široko utemeljena znanstvena pismenost mora postati temeljna tema na svim razinama obrazovanja. Nedavno smo na sastanku PORUKE COVID-19 zaključili da nam je prijeko potrebno cjepivo protiv virusa SARS COV-2 kako bismo spriječili fatalne posljedice bolesti COVID-19, ali istodobno nam je potrebna edukacija kao naše cjepivo protiv neznanja, straha i praznovjerja, upozorio je akademik Rukavina.

Zaključivši da je epidemija promijenila način poučavanja i učenja preko noći akademik Rukavina je istaknuo da su svi obrazovni sustavi na ovaj neviđeni izazov odgovorili brzinom, prilagodljivošću i maštom.