Ima li previše religijskog sadržaja na javnoj TV? / Foto Sergej DRECHSLER
Nije u pitanju samo izuzetno veliki broj specijaliziranih religijskih emisija. Očituje se to u prilozima o kulturi, politici, sportu... U svim prilozima osim u Vakulinoj vremenskoj prognozi, kaže Maštruko
ZAGREB – U rujnu prošle godine, na sjednici Programskog vijeća HRT-a članovi vijeća dohvatili su se onog što je za svog mandata učinio v.d. glavnog ravnatelja Siniša Kovačić sa suradnicima.
– Jasna je i opipljiva ta vaša svjetonazorska i ideološka svrstanost. Vidi se to iz ukidanja mnogih dosadašnjih emisija i micanja ljudi. Tu vašu namjeru vidim kao uspostavljanje retrogradnog, ultrakonzervativnog i klerikalnog programa. Metodološka paradigma mu je propovijed – poručio je tada programskom vodstvu Saša Milošević.
Stari ugovori na snazi
Tadašnji v.d. glavnog urednika HTV1 Dražen Miočić na to je odgovorio opaskom kako ne zna treba li se smijati ili plakati na ovako paušalne ocjene. Samo, je li (bilo) paušalno!? Tjednik »Novosti« je, naime, nedavno objavio tekst »Katolički televizionari« u kojem su pobrojane emisije religijskog sadržaja, njih 48, što se, u različitom ritmu, emitiraju na televizijskim i radijskim kanalima javnog servisa. Tvrdi se da je HRT lani emitirao više od 2.000 emisija vjerske tematike. S HRT-a poručuju; ništa tu ne izalazi izvan okvira zadanog i uobičajenog te kazuje da se na proizvodnju religijskoga programa HRT-a godišnje troši nešto manje od jedan posto sredstava iz predviđenoga programskoga proračuna, približno dva milijuna kuna od ukupno 350 milijuna kuna predviđenih za stvaranje programa.
Redizajnirano v.d vodstvo HRT-a, na čelu s Blagom Markotom, nastavilo je, barem za sada, po starom. Primjerice, emisija “Iza zavjese” Tihomira Dujmovića dobila je večernji termin, kod Branimira Bilića gostovali su i Zvonko Kusić, i Damir Boras, i Želimir Puljić. Formalno ne ulazi to u »religijsku« statistiku, ali jest itekako na tragu tvrdnje o “misnom Prisavlju”.
– Emitiranje religijskoga programa HRT-a u skladu je s potpisanim ugovorima između HRT-a i Hrvatske biskupske konferencije te s ugovorom između HRT-a i manjinskih vjerskih zajednica. Svi su navedeni ugovori i dalje na snazi. Napominjemo i kako se HRT pridržava Zakona o HRT-u u kojemu se, među ostalim, navodi da će HRT proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe iz područja religijske kulture te unapređivati razumijevanje između religija i vjerskih zajednica. HRT se pridržava i odredaba Ugovora s Vladom RH za razdoblje od 2013. do 2017. godine u kojima su propisani udjeli religijskoga programa u ukupnome programu – poručuju s HRT-a uz napomenu kako statistički podaci za razdoblje od 2013. do 2016. godine pokazuju da je udio sadržaja iz religijske kulture u ukupnome emitiranom programu u tom razdoblju gotovo nepromijenjen.
Pretjerana obveza
Član Programskog vijeća HRT-a Ivica Maštruko, sociolog religije, posljednji jugoslavenski i prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu, posve je drugačijeg mišljenja.
– Kada je riječ o religijskim programima na HRT-u, tada moram napomenuti da obaveze televizije i radija proizlaze iz sporazuma između HRT-a i Hrvatske biskupske konferencije. Taj se sporazum poziva na međunarodni ugovore između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Međutim, u tim se međunarodnim ugovorima samo navodi da Republika Hrvatska omogućuje Crkvi doličan pristup sredstvima javnog priopćavanja, te da može osnivati i svoje postaje. To su, dakle, samo načelne odredbe. Na toj osnovi je 2000. potpisan sporazum između HRT-a i HBK-a koji zapravo i nije nikakav sporazum dviju strana već jednostrani popis želja i zahtjeva Biskupske konferencije i obaveza HRT-a da te zahtjeve ispuni, te da urednik redakcije religijskog programa bude imenovan u dogovoru s HBK-om. To je pretjerano i neuobičajeno – ističe Maštruko.
Ne dvoji da se sporazum mora mijenjati, ako ni zbog čega ono zbog toga jer je u proteklih 16 godina mijenjano ustrojstvo HRT-a, jer imamo novi ugovor između Vlade i HRT-a, jer je na snazi novi statut HRT i jer je promijenjena medijska scena u Hrvatskoj.S HRT-a vele i da su temeljem Ugovora između HRT-a i Vlade RH u petogodišnjemu ugovornom razdoblju na Prvom programu HTV-a obvezni emitirati 2,2 posto programa posvećenoga religijskoj kulturi, a od početka trajanja važećega Ugovora između HRT-a i Vlade do danas su na HTV1 emitirali 2,4 posto takvog programa. Zadano se, tvrde, poštuje i na drugim kanalima.
– Nije u pitanju samo izuzetno velik broj specijaliziranih religijskih emisija na svim programima radija i televizije, već impregniranost svih priloga i emisija katoličkim svjetonazorom i duhovnim sponzorstvom crkvenih institucija. To se očituje u prilozima o kulturi, politici, vojsci, povijesti, zabavi, sportu… U svim prilozima osim u Vakulinoj vremenskoj prognozi. No, vjerujem da ni to neće dugo trajati, jer doći će poslije ove zime i lijepo vrijeme »ako Bog da«. Riječ je, dakle, o namjeri nametanja crkvenih stavova i promišljanja kao jedino prihvatljivih obrazaca ponašanja i svjetonazora. Katolička ideologija, mitovi, legende i crkveni spisi i crkvene svete knjige prezentiraju se kao jedino vjerodostojni, istiniti i neupitni izvori. Ta vrsta pretjerivanja postaje već pomalo redikulozna – upozorava Maštruko.
