ZAGREB – Donosile su sve Vlade u proteklih dvadesetak godina brojne strategije i programe upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, a vlasti su pri najavljivanju zaokreta ponavljale frazu kako se konačno moraju iskoristiti ti mrtvi kapitali tako da budu na korist gospodarstvu, ali i povećanju prihoda državnog proračuna.

Kad je prvi cilj u pitanju, teško je procijeniti, a kamoli precizno izračunati, koliko su različiti oblici, od darovanja, prava služnosti i prava gradnje, koje je država odobravala na svojoj imovini ojačali gospodarstvo, ali kad je u pitanju prihod državnog proračuna, glavnina novca i dalje uglavnom dolazi od dobiti koju država kao jedini, većinski ili manjinski vlasnik ubire iz hrvatskih poduzeća. Praksa je to koja traje već gotovo desetljeće i pol, a posljednje izvješće o provedbi godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom pokazuje da se ni lani ništa nije promijenilo.

Šestogodišnja recesija

Država je, pokazuje to izvješće koje je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u prošloj godini od upravljanja imovinom ostvarila prihod od 1,7 milijardi kuna. Od tog iznosa gotovo 1,55 milijardi kuna pripada državnom proračunu, od čega je 85 posto, odnosno 1,311 milijardi kuna prikupljeno od dobiti trgovačkih društva s liste pravnih osoba od posebnog državnog interesa koju su one ostvarile godinu dana ranije. Uplatama je dominirao HEP, koji je lani u državni proračun uplatio više od 840 milijuna kuna. Uz to u državni se proračun slilo još i 54,13 milijuna kuna dobiti trgovačkih društva kojima upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Ta je institucija dodatno priskrbila i 70,26 milijuna kuna prodajom dionica, odnosno manjinskih udjela koji su bili u vlasništvu države.

Ovi su podaci dokaz da država proteklih godina nije bila raspoložena za ostavljanje dobiti u tvrtkama od posebnog interesa kako bi se novac trošio na razvoj. U vrijeme šestogodišnje recesije bila je to nužda, tražila se svaka dodatna kuna za proračun, koji je plaćao visoke kamate na zaduživanje. A onda su se vlasti navikle na prihod, pa se dividenda povlačila i u dobrim godinama, a u pandemiji i pod pritiskom visoke inflacije, visokih cijena energenata i dolaska nove recesije Vlada će za svoje intervencionističke mjere opet povući svaku kunu iz tih kompanija, pa je i u ovoj godini 17 tvrtki moralo uplatiti dio svoje dobiti u državni proračun, iz čega je izuzet HEP jer snosi najveći teret borbe protiv energetske krize.

Ostali su prihodi države od imovine prilično skromni, iznose ukupno 158,3 milijuna kuna, a i tu 21,7 milijuna kuna dolazi od dobiti koje su uplatile tvrtke u kojima neka državna institucija ima udjele. Taj dio izvješća otkriva i koliko država zaradi upravljanjem, odnosno prodajom ili najmom nekretnina koje su njezinom vlasništvu. Tako je država lani sklopila ukupno 223 ugovora o prodaji nekretnina i od toga zaradila sto milijuna kuna. Najviše novca, gotovo 70 milijuna kuna, došlo je nakon što su sklopljeni ugovori o prodaji 124 građevinska zemljišta. Prodala je država i 61 stan, i to za gotovo 15,8 milijuna kuna, što znači da je u prosjeku za svaki dobila 259 tisuća kuna. Ako se uz cijene na tržištu čini da je država jeftino prodavala svoje stanove, treba znati da je riječ o stanovima koji su možda u najlošijem stanju na tržištu i da je za njihovu prodaju oglašavala natječaje, ali rijetko je to izazivalo veliko zanimanje.

Poslovni prostori

Za nešto više od 14,5 milijuna kuna prodano je i 38 poslovnih prostora. Uz to Ministarstvo je sklopilo 25 ugovora o zakupu poslovodnih prostora koji su ukupno godišnje vrijedni 1,36 milijuna kuna, a navodi se i da su sklopljeni ugovori o zakupu dvije nekretnine, ne navodi se koje, ukupno vrijedi 4,5 milijuna kuna, te da je time aktivirana neiskorištena državna imovina. Aktivacija državne imovine provodila se i kroz mjeru stavljanja u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje društvu Državne nekretnine, a riječ je o stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti, rezidencijalnim objektima i ostalim nekretninama. Izvješće navodi da je to društvo krajem prošle godine upravljalo sa 7.082 nekretnine i da je lani objavilo šest javnih natječaja za zakup te sklopilo ukupno 166 ugovora o zakupu poslovnih prostora, od čega 87 temeljem natječaja i 79 s neposrednim posjednicima i 66 ugovora o najmu stanova, ali se vrijednost tih ugovora ne navodi.