Ovo će sigurno biti jako napeto za budžet, čak će i štetiti određenim državnim industrijama poput HEP-a, ali očekujem da će europska energetska omotnica pokrivati i te gubitke
povezane vijesti
Neovisni analitičar Davor Gjenero sa zrnom soli uzima najnovije Vladine mjere, jer u njima za neke segmente vidi i opasnost, ali njegova je generalna ocjena da su one i sveobuhvatnije i dublje nego za COVID-krize, što je za građane dobro.
– Prvi impuls liberalnog demokrata morala bi biti kritika ovakvih mjera, ali činjenica je da smo u izvanrednim okolnostima kad treba stvarati preduvjete za ratnu privredu, zatreba li, u situaciji koja je možda kompliciranija nego ‘91. Ono što je svakako dobro jest da isti ovaj smjer drži većina europskih država, i to jest na tragu politike grupacije G7 gdje se stvara svojevrsni zajednički energetski »štit«, odnosno kapa.
Rizici jesu veliki, jer ako su cijene fiksirane, tada proizvođači mogu gubiti i neki možda i nestajati s tržišta, stoga se nadam da je prije ovoga napravljena ozbiljna ekonomska analiza, da postoji »back up« za ovakve odluke. Najbitnije je, rekao bih, da postoji zajednička europska politika u tom smislu, jer samo u tom slučaju proračuni će ostati održivi uz ovakvu državnu intervenciju. Ovo će sigurno biti jako napeto za budžet, čak će i štetiti određenim državnim industrijama, gubitnik će svakako biti HEP i njegov investicijski kapacitet, ali ujedno imamo dio europske energetske omotnice, za koji očekujem da će pokrivati te gubitke.
Je li premijerova politika s tako velikim paketom od čak 21 milijardu kuna populistička? Nakon afere Ina treba sigurno smiriti javnost?
– Da, treba smiriti javnost, to je točno, ali politički legitimitet Vlade je silno važan u ovakvim kriznim vremenima, zato to nije neočekivano. Sreća je da u tome u Europi nismo sami, dapače, većina država brodi u istom smjeru državne intervencije. Ono što je naša velika prednost, jest da Hrvatska dosta napreduje u tranziciji korištenja plina s ruskih izvora ka drugim izvorima, i u tome smo uspješniji čak i od niza »jačih« država. To je za nas bitno.
Jučer je Hrvatsku posjetio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kako u svjetlu zbivanja u BiH vidite njegov posjet u ovom trenutku?
– S obzirom na kontekst u BiH, prilično je neugodan ovaj tajming za svih. Turski predsjednik imao je izrazito naglašenu prorusku retoriku. Jasno je da on želi igrati ključnu ulogu u BiH, i na neki način bosanskohercegovačke muslimane, odnosno Bošnjake odvojiti od EU politike i europskog puta. Njegovi su sugovornici cijelo vrijeme u tome »ruski igrači«, predsjednik Milanović tu u Zagrebu i predsjednik Vučić u Srbiji, što je rizično i opasno. No, evo, izrazito je dobro da je Sisak postao četvrto mjesto u Hrvatskoj koje ima džamiju, i treće sa islamskim centrom nakon Rijeke i Zagreba, i to je također zacijelo određeni link prema bosanskohercegovačkim Bošnjacima. Bošnjaci su u Hrvatskoj jako dobro integrirani u društvo i to je ono što je važno.