U gradovima su učestalije kupoprodaje stanova, dok su kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije izvan većih naselja, na otocima i zaobalju / Foto V. KARUZA
U Dubrovniku, Splitu i Istri s prosječnim godišnjim primanjima može se kupiti tek tri četvorna metra stana, dok se na istoku Hrvatske i može kupiti i do 50 kvadrata
povezane vijesti
U Hrvatskoj je prošle godine na tržištu nekretnina ostvarena 116.961 kupoprodaja, što u odnosu na 2022. godinu predstavlja skromni rast od 0,2 posto, pa bi se moglo govoriti o stagnaciji kupoprodaja stanova u Hrvatskoj, a ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 9,2 milijarde eura ili 12 posto BDP-a, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na jučerašnjem predstavljanju sedme po redu publikacije Ekonomskog instituta »Pregled tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj u 2023. godini«.
Lani je udio prodanih stanova u BDP-u iznosio 14 posto, a prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo u 2023. godini iznosila je 77.079 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 72.705 eura.
Regionalno definiran
Bačić je pritom naglasio da priuštivost stanovanja nije jednaka u priobalnoj i kontinentalnoj Hrvatskoj jer se iz podataka publikacije može iščitati da se, primjerice, u Dubrovniku, Splitu i Istri s prosječnim godišnjim primanjima može kupiti tri četvorna metra stana, dok se u Vukovaru i na istoku Hrvatske istodobno s prosječnom godišnjom zaradom može kupiti i do 50 četvornih metara stambenog prostora.
Analizom je utvrđeno da je najmanja priuštivost stana/apartmana u priobalnom dijelu zemlje.
Tako vrijednosti indeksa priuštivosti veće od 30 posto, koje ukazuju da je za jedan kvadrat stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježe Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar. S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru.
– Zbog toga smo morali kalibrirarti naš Nacionalni plan stambene politike koji će biti regionalno definiran jer se neće iste mjere moći provoditi u svakom dijelu Hrvatske imajući u vidu da je priuštivost stanovanja različita, a temeljni cilj Nacionalnog plana je upravo omogućiti priuštivo stanovanje i to kroz četiri poluge, financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko energetsku, pojasnio je Bačić dodavši da će se kroz poreznu polugu redefinirati sadašnji porez na kuće za odmor tako što će se određenim poreznim pritiskom na prvenstveno prazne stanove, kojih je oko 600 tisuća, te iste stanove staviti na tržište kako bi se povećanjem ponude došlo do snižavanja cijena nekretnina i cijena najma.
Bačić: Porez za nekretnine ide u prilog mladimaOdlučili smo krenuti u porez na nekretnine kako bismo odgovorili na zahtjeve hrvatskih građana, posebno mladih kojima je priuštivo stanovanje nedostupno, rekao je ministar Branko Bačić. – Oporezovat ćemo nekretnine koje nisu u funkciji stanovanja, a jedinice lokalne samouprave i država su uložili ogromna sredstva kako bi za te stanove osigurali komunalnu infrastrukturu, energetsku, društvenu i gospodarsku. I sad kad je to sve napravljeno, ti stanovi ostaju izvan svoje osnovne funkcije, a to nije bila njihova osnovna namjena, naveo je ministar. Ponovio je da se neće oporezovati nekretnina u kojoj se stanuje, zatim ona u dugoročnom najmu, koje nisu spojene na komunalnu infrastrukturu kao i nekretnine koje su oštećene elementarnom nepogodom. Prema procjenama HNB-a, oko 25 tisuća kućanstava u Hrvatskoj ima dodatnu nekretninu, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta pretpostavlja da bi takva kućanstva eventualno ušla u porezne škare budućeg poreza na nekretnine. Prema Bačićevim riječima, Ministarstvo financija je početkom tjedna svim ministarstvima poslalo prijedlog poreznih izmjena na očitovanje, a ministar financija Marko Primorac bi »vrlo brzo« trebao predstaviti porez na nekretnine. |
Nacionalni plan stambene politike je gotov i sada slijedi izrada akcijskog plana za provedbu strategije u idućoj i 2026. godini, kaže Bačić, a kao jednu od mjera priuštivosti stanovanja naveo je oslobađanje od poreza na promet nekretnina pri kupnji prve nekretnine koja će biti mjesto prebivališta, a takva mjera bi bila usmjerena prvenstveno na mlade.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj je izniman iz razloga što su građani imovinu umjesto u banke preusmjeravali u kupnju nekretnina, navodi Bačić, a zamjenica ravnatelja Ekonomskog instituta Maruška Vizek ističe da čak 40,1 posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne služi za stanovanje, od čega je 25 stanova prazno, a ostatak se koristi ili za kratkoročni turistički najam ili za obavljanje poslovnih djelatnosti.
– U zemlji u kojoj je zadnjih deset godina ukupan broj novoizgrađenih stanova uspio zadovoljiti tek polovinu potražnje za stanovima koji ne služe u stambene svrhe, odnosno koji su prazni ili se koriste za turistički najam, ne možete očekivati ništa drugo nego dramatičan rast cijena nekretnina I povećanje troškova stanovanja i pad priuštivog stanovanja, kaže Vizek i dodaje da je taj problem izazvan upravo neadekvatnom poreznom politikom, a koji se može riješiti takvom poreznom politikom koja će poslati poruku da stan služi isklujčivo za stanovanje te da kratkoročni turistički najam ne može biti porezno najmanje opterećena djelatnost u ovoj zemlji te da svi koji žele štediti na način da kupuju stan i drže ga praznim, a kad ga prodaju ne plaćaju nikakv porez na kapitalnu dobit, odnosno da to nisu ponašanja koja su za naše društvo prihvatljiva.
– Kako će se građani koji stan kupuj na kredit nositi s konkurencijom koja stanove kupuje gotovinomiI drži ih praznima ili za iznajmljivanje!? Taj problem je globalni problem, samo što je kod nas eskalirao, upozorava Vizek.
Najskuplje Bale
Iz Pregleda tržišta nekretnina za prošlu godinu, po broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju poput Zadra, Splita i Rijeke, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističu Karlovac i Osijek.
U ovim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana, dok su kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije u priobalnom pojasu izvan većih naselja, na otocima i zaobalju.
Pri tom najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana iznad 4.000 eura po četvornom metru bilježe Bale (4.264 eura). Zatim, s medijalnom cijenom stanova/apartmana iznad 3.000 eura po kvadratu slijede Punat (3.427 eura), Omišalj (3.149 eura), Rovinj (3.120 eura) i Malinska-Dubašnica (3.017 eura).
Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po četvornom metru. Grad Zagreb se s 2.299 eura po kvadratu stana smjestio u grupu od 41 jedinice loklane samouprave u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po kvadratu.
Najniže cijene stanova do 500 eura po kvadratu bilježe općine Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom kupoprodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišom medijalnom cijenom iznad 2.000 eura po četvornom metru izdvaja se Cres (2.172 eura).
