Zakon o grobljima mijenja se nakon 26 godina, a najviše pozornosti izazvao je članak koji se odnosi na uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, te veličaju agresorsku vojsku iz Domovinskog rata. Takvi spomenici, ako su postavljeni nakon 30. svibnja 1990., morat će biti uklonjeni u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Vlasnicima grobova prijeti kazna od 1.000 do 5.000 eura ako to ne učine.

O tome koji su spomenici prikladni, odlučivat će peteročlana županijska povjerenstva koja će imenovati župani. Povjerenstva će se sastojati od povjesničara, povjesničara umjetnosti, arhitekta i pravnika. Spomenici poput mauzoleja Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu bili su spomenuti u raspravi o zakonskim promjenama.

No, izmjene zakona donose i druge važne promjene, uključujući rješenja za problem nedostatka mjesta za nove ukope u mnogim gradovima i općinama. Groblja i krematoriji ostat će u vlasništvu gradova i općina, a Zakon skraćuje rokove za premještanje posmrtnih ostataka i razdoblje između dvaju ukopa na isto grobno mjesto.

Upravitelji zadovoljni

Grobno mjesto na kojem grobna naknada nije plaćena deset godina bit će smatrano napuštenim i moći će se ponovo dodijeliti. Dosad je to bilo moguće tek nakon petnaest godina od zadnjeg ukopa, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu, a sada se rok skraćuje na deset i dvadeset godina.

Također, premještanje posmrtnih ostataka može se obaviti nakon 10 godina od ukopa, uz dodatne uvjete da tijelo u grobu bude dovoljno razgrađeno. Zakon predviđa i kraće razdoblje za premještanje groblja u slučaju izgradnje građevine ili radova u interesu države – groblje se može premjestiti već nakon 10 godina nakon posljednjeg ukopa, umjesto dosadašnjih 100 godina. Među najvažnijim novostima je i obaveza dostave rješenja o nasljeđivanju po službenoj dužnosti upravama groblja čime se skraćuju rokovi za ponovnu dodjelu napuštenih grobnih mjesta što bi trebalo motivirati korisnike da redovitije plaćaju grobnu naknadu.

Grobna naknada je također obuhvaćena zakonskim promjenama, a novi zakon predviđa i da, ako se grobno mjesto ne održava po propisima, bez obzira na to je li naknada plaćena ili nije, upravitelji groblja mogu ga samostalno urediti i korisniku ispostaviti račun. Pored toga, Zakon o grobljima uvodi i obvezu vođenja registra umrlih i grobnih očevidnika koji će biti dostupni javnosti. Ovaj potez ima za cilj povećanje transparentnosti, omogućujući građanima da lakše pronađu slobodna grobna mjesta.

Upravitelji groblja zadovoljni su predloženim zakonskim izmjenama, te ističu kako je bilo i vrijeme za to jer je zakon koji se mijenja donesen još 1988. godine. No, kako kaže Josip Krnčević, direktor zadarskih Nasada, treba vidjeti kako će nove odredbe funkcionirati u praksi, odnosno hoće li nove odredbe biti bolje za korisnike grobnih mjesta, ali i poslovanje upravitelja groblja.

– Dobro je da je došla promjena jer će poslije izmjena Zakona o grobljima doći do izmjena Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, gdje će se isto neke stvari morati revidirati.

I sama promjena je dobra što se konačno počelo javno razgovarati. Mi na neki način imamo nepopularan posao, pa smo uvijek nekako do sada ostavljani po strani, ali ovim izmjenama Zakona pokazalo se da je vrijeme da i mi neke odredbe zakona u svojoj djelatnosti možemo revidirati i možemo napraviti na korist nas pogrebnika, ali i na korist naših korisnika, ističe Vedran Novokmet, direktor osječkog Ukopa, a njegove riječi potvrđuje i direktorica riječkog komunalnog društva Kozala Nives Torbarina.

– Budući da je od donošenja važećeg Zakona o grobljima proteklo više od 25 godine, pozdravljamo sve promjene kojima se pobliže i detaljnije uređuje postupanja na grobljima, prava i obveze upravitelja groblja i korisnika grobnih mjesta, kao i obvezna dostava rješenja o nasljeđivanju po službenoj dužnosti upravama groblja, ističe Torbarina.

Grobne naknade

Kada je riječ o skraćivanju rokova za ponovno korištenje napuštenih grobnih mjesta, direktori naglašavaju da će se tako ubrzati dodjela na ponovno korištenje napuštenih grobnih mjesta, a to bi moglo dovesti i do toga do korisnici grobnih mjesta urednije podmiruju grobnu naknadu.

Godišnju grobnu naknadu koja se plaća za održavanje zajedničkih dijelova groblja – a to se odnosi na utrošak vode, odvoz smeća, čišćenje pristupnih staza i uređenje zelenih površina – riječka komunalna tvrtka Kozala zaračunava u iznosu od 52 eura za grobove i grobnice, 34 eura za niše, 26 eura za pretince, odnosno 76 eura za kapele i mauzoleje, u Zadru se ta naknada kreće u rasponu od 20 do 40 eura, u Puli od 20 do 32 eura, dok se u Osijeku godišnja naknada za gradska groblja plaća po metru četvornom, od četiri do osam eura.

– Većina podmiruje godišnju grobnu naknadu, ali uvijek se nađe netko tko ne plaća. U takvim slučajevima imamo povjerenstvo koje se sastoji od naših upravitelja groblja, ovisno o lokaciji, koje odlučuje o ponovnom davanju grobova za koje se naknada ne plaća na korištenje tvrtki.

Rok u kojemu je to moguće učiniti je nakon proteka deset godina. U tom razdoblju korisnicima izlazimo u susret pa, na primjer, ako se smrtni slučaj dogodi u devetoj ili desetoj godini, građani obično kažu da su zaboravili. No, tada sve zaostatke moraju platiti, i to s kamatama, kaže direktor osječke tvrtke Vedran Novokmet, koji, kada je riječ o napuštenim grobnim mjestima, naglašava važnost odluke Ministarstva hrvatskih branitelja, koje je za branitelje koji nemaju obitelji, zakonom odredilo da općine i gradovi moraju brinuti za takva grobna mjesta.

– Oni ne plaćaju godišnju grobnu naknadu i izuzeti su iz ovog slučaja da se grobno mjesto oduzima u slučaju da se godišnja grobna naknada ne plaća 10 godina. Mi imamo takvih od 15 do 20 grobnih mjesta koja redovno održavamo, pojašnjava Novokmet.

Na riječkim gradskim grobljima evidentirano je otprilike 28 tisuća su/korisnika grobnih mjesta, a dugogodišnji prosjek naplate godišnjih grobnih naknada, kako procjenjuje direktorica Kozale Nives Torbarina, iznosi 86 posto, što je vrlo visok i zadovoljavajući postotak, uzevši u obzir da su za preostala grobna mjesta u tijeku ostavinski i drugi postupci.

(Ne)dovoljno mjesta

Za razliku od niza drugih gradova koji muku muče s nedovoljnim brojem grobnih mjesta, u Rijeci raspolažu s dostatnim brojem grobnih mjesta koji omogućuju svim obiteljima/korisnicima da u nastupu smrtnog slučaju mogu kupiti novo grobno mjesto (grobnice, niše, pretince).

Osim toga, na najvećem Centralnom gradskom groblju Drenova kontinuirano se izgrađuju i uređuju nova grobna polja, koja su dostatna za, kako procjenjuje direktorica Torbarina, sljedećih 30-ak i više godina.

– Grad Rijeka, osim toga, raspolaže i s grobnim mjestima na općem polju na CGG Drenova koji omogućava građanima ukop bez obveze kupnje grobnog mjesta i plaćanja naknade za korištenje, kazuje direktorica Torbarina pa u osvrtu na zakonske promjene ističe kako su korisnici grobnih mjesta prema važećim zakonskim i podzakonskim odredbama obavezni brinuti o održavanju i uređenju dodijeljenih grobnih mjesta.

U tom kontekstu, smatra da će smanjenje granice ponovne dodjele neodržavanih grobnih mjesta s 15 na 10 godina i 30 na 20 godina kada je riječ o grobnicama, polučiti pozitivne rezultate u brizi korisnika o grobnim mjestima i njihovom održavanju. No, za razliku od Rijeke, u Zadru nema slobodnih grobnih mjesta. U iščekivanju novih koja se upravo grade na Novom gradskom groblju, velik je interes javnosti za ponovnu dodjelu napuštenih grobnih mjesta.

– Sva grobna mjesta imaju evidentirane korisnike, a kad se steknu uvjeti da se pojedino grobno mjesto može smatrati napuštenim, te kad se provede sva procedura propisana u Zakonu o grobljima, tada se napuštena grobna mjesta mogu dati na ponovno korištenje putem javnog natječaja.

Na prošlom javnom natječaju bilo je ponuđeno dvanaest grobnih mjesta, odnosno grobnica, te je bilo dostavljeno 167 ponuda, sumira direktor zadarskih Nasada, Josip Krnčević, pa dodaje da će se u prvoj fazi radova na Novom groblju osigurati 1.821 ukopno mjesto, a kada se okonča svih sedam faza radova, Zadrani će na 33 hektara dobiti 7.513 grobnica s 30.198 grobnih mjesta za koja postoji već sada veliki interes.

Posipanje pepela

Dodatna novost koju donosi novi Zakon o grobljima je i to što će se pepeo kremirane osobe moći prosipati i izvan groblja, a u nadležnosti gradova i općina je da odluče gdje će to biti dozvoljeno.

U Hrvatskoj postoje samo dva krematorija, u Zagrebu i Osijeku, a treći bi se za četiri-pet godina trebao početi graditi na šibenskom groblju Kvanj. Osječki krematorij otvoren je prije četiri godine, a kako kazuje direktor Ukopa, Vedran Novokmet, godišnje obave od 250 do 300 kremacija.

– S obzirom na to da je kremacija jedna od novijih usluga koje Ukop pruža, u stalnom je porastu zanimanje građana, što zbog osobnih uvjerenja, što zbog same cijene kremacije u odnosu na tradicionalni pokop. Pepeo kremirane osobe može se prosipati besplatno kod nas u Ružičnjak, a naravno može se urna staviti u kolumbarij, u klasičnu grobnicu ili u kazetu.

Prema trenutačno važećem Zakonu o grobljima, urna se morala položiti unutar ograde groblja. Međutim, novim izmjenama Zakona, zakonodavac ostavlja mogućnost jedinicama lokalne (regionalne) samouprave da donesu akt kojim će regulirati na kojim se mjestima pepeo može prosipati, naglašava Novokmet.

Usporedbe radi, u Zadru u kojem već čitavo desetljeće nedostaje grobnih mjesta, gradska uprava odbila je inicijativu oporbe o gradnji krematorija, a umjesto toga grade Novo gradsko groblje jer poput niza drugih gradova ni postojeće Gradsko groblje više nema prostora za širenje.

Registri umrlih i grobni očevidnici

Još jedna novost koju donosi novi Zakon o grobljima je obveza vođenja registra umrlih i grobnih očevidnika – oni će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih.

Cilj je, kako su naveli u Vladi, povećavanje transparentnosti i olakšavanje građanima da dođu do grobnog mjesta. Zakon uz to uvodi i obavezu javnim bilježnicima da dostave rješenja o nasljeđivanju po službenoj dužnosti upravama groblja. No, ove će zakonska novine malo što promijeniti u praksi jer upravitelji uglavnom tako postupaju već godinama.

– Mi zadnjih deset godina radimo na tom principu te putem javnobilježničkog akta prenosimo pravo korištenja grobnog mjesta, a sada je zakon to i definirao. Vjerojatno je postojalo problema u drugim, ruralnim jedinicama lokalne samouprave gdje je vjerojatno dolazilo do problema s upisom prijenosa korištenja grobnog mjesta, govori direktor osječkog Ukopa Vedran Novokmet. I zadarski Nasadi na internetskim stranicama i putem aplikacije za Gradsko groblje već imaju javno dostupne podatke pomoću kojih se može naći ime pokojnika te grobnica u kojoj je sahranjen, kao i plan groblja gdje se grobnica nalazi.

– Novim zakonom o grobljima uvest će se mogućnost vođenja grobnih očevidnika u digitalnom obliku ili u obliku knjige. Također bit će potrebno usklađivanje registra umrlih s Maticom umrlih, sumira direktor Krnčević, pa dodaje da se sukladno najavama, može očekivati da će se novim zakonom o grobljima značajno mijenjati i način obavljanja kamenoklesarskih radova na groblju, na način da upravitelj groblja strože kontrolira predviđene radove.