ZAGREB – Brojne su strategije posljednja dva desetljeća sastavile različite hrvatske vlade, pa tako i Vlada Andreja Plenkovića, a sve s ciljem da se smanji gubitak vode u vodoopskrbom sustavu, ali značajni pomaci se nisu dogodili. U Hrvatskoj i dalje »u prazno« iscuri gotovo polovina vode, odnosno tvrtke koje vodu isporučuju građanima i tvrtkama moraju zahvatiti dvije litre da bi konačnom korisniku isporučili litru vode. U mandatu sadašnje Vlade taj se gubitak kretao od 48 do 49 posto ovisno o godini, pokazuje posljednje izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za taj sektor što ga je Vlada prihvatila na posljednjoj sjednici i Saboru predložila njegovo usvajanje.
Isticali su iz Vlade protekle četiri godine kako tvrtke iz vodoopskrbe, koje su uglavnom u vlasništvu lokalnih zajednica, trebaju koristiti europska sredstva kako bi smanjili gubitke vode, donijeli su čak i odluke po kojima se dio prihoda Hrvatskih voda i to oko sto milijuna kuna godišnje odobrava poduzećima koja isporučuju vodu kako bi ulagali u poboljšanje infrastrukture, ali nekog pomaka još nema.

Učinkovito korištenje

U 2016. godini gubitak vode bio je 48,20 posto, sljedeće dvije godine popeo se na oko 49 posto, a u 2019. godini 48,69 posto. Te je godine iz otvorenih vodotoka i podzemnih voda zahvaćeno gotovo 477 milijuna prostornih metara vode, a više od 232 milijuna prostornih metara je izgubljeno. Da bi svakom građaninu dnevno isporučili 132 litre vode, kolika je prema podacima iz izvješća prosječna potrošnja, vodoopskrbne tvrtke moraju zahvatiti gotovo 260 litara.

Vijeće u svojim preporukama navodi da, u cilju učinkovitog korištenja vodnoga resursa, treba ustrajati na politici poticajnog djelovanja obračuna naknade za korištenje voda u odnosu na gubitke vode u sustavima javne vodoopskrbe, što je propisano i zakonom.

Izvješće otkriva da tvrtke koje se bave opskrbom vode, odvodnjom i pročišćavanjem voda ne stoje tako loše kako bi se očekivalo od onih koji izgube polovicu svoje »sirovine«. Iako se posebno ne navodi rezultat za opskrbu vodom nego za cijeli sustav, on je u 2019. godini poslovao s više od 4,6 milijardi kuna prihoda i s dobiti od 183 milijuna kuna. Doduše, tvrtke u javnom vlasništvu poslovale su s ukupnim gubitkom od 58,5 milijuna kuna, ali na njih otpada većina ukupnog prihoda, više od 3,6 milijardi kuna.

Smanjenje gubitka vode u vodoopskrbnom sustavu, ali i povećanje broja priključaka za opskrbu i odvodnju našao se u još jednom Vladinom dokumentu u kojem se navode veliki ciljevi po tom pitanju. Nacionalnim planom oporavaka i otpornosti na osnovu kojeg Hrvatska računa dobiti bespovratnih 49 milijardi kuna europskog novca predviđeno je ulaganje od 6,3 milijardi kuna za unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenje otpadom. Iako zasad nije poznato koliko bi tog novca trebao dobiti vodoopskrbni sustav, a koliko odvodnja i pročišćavanje voda ako bude volje i pametnih planova, situacija bi se ipak u sljedećim godinama trebala poboljšati.

Novac iz EU-a

U NPOO-u se spominje da je korištenje vode iz javnih vodoopskrbnih sustava omogućeno za 94 posto stanovništva, dok stvarna priključenost iznosi 86 posto te da »gubici vode iz vodoopskrbnih sustava iznose oko 50 posto«. Nakon što se provedu projekti koji se nalaze u NPOO-u, ali koje javnost još nije vidjela, na vodoopskrbnu mrežu trebalo bi biti priključeno oko 93 posto stanovnika. Posebno je ambiciozan plan koji se tiče gubitka vode koji Vlada planira smanjiti na 25 posto, što znači da ih planira prepoloviti.
Lošije rezultate Hrvatska ima kad je u pitanju javna odvodnja na koju je, prema podacima iz NPOO-a, priključeno svega 53 posto stanovništva, dok je priključenost na sustave pročišćavanja otpadnih voda još niža i iznosi 44 posto stanovništva, u što je uključeno i pročišćavanje nižeg stupnja od zahtijevanog. Cilj je osigurati pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 66 posto stanovništva. Sve te ciljeve koji se tiču veće priključenosti na vodoopskrbnu mrežu, smanjenja gubitaka vode, ali i povećanja pročišćavanja vode Hrvatska bi, prema NPOO-u, trebala dostići do 2026. godine, do kada bi trebala i iskoristiti novac koji će dobiti iz instrumenta »EU sljedeće generacije«.