ZAGREB – Koeficijenti složenosti poslova u javnim službama, priznali su i u Vladi, nisu dobro posloženi i treba ih korigirati.

Povećanjem koeficijenata za 6,11 posto, zbog čega je štrajk jučer ušao u svoj 36. dan, učitelji, nastavnici i drugi zaposleni u obrazovanju dobivaju uglavnom izjednačen status sa zaposlenima svog obrazovnog i radnog statusa u drugim dijelovima javnog sektora.

Stanje prije promjene koeficijenata za obrazovanje je sljedeće: učitelj, nastavnik, stručni suradnik i odgajatelj imaju koeficijent 1,325. To je manji koeficijent, a time i za 6,11 posto manja plaća u odnosu na diplomiranog socijalnog radnika, profesora psihologije ili pedagogije u socijalnoj skrbi, učitelja ili odgajatelja u domu socijalne skrbi, koji od lipnja prošle godine imaju koeficijent 1,40.ž

Dakle, učitelj ili odgajatelj, psiholog ili pedagog, bolje su plaćeni ako rade u socijalnoj skrbi, nego ako rade u osnovnoj ili u srednjoj školi. Struke s otprilike sličnom složenosti poslova i stručnom spremom, poput mlađih asistenata na fakultetima s manje od pet godina staža imaju koeficijent 1,406, što je još veća razlika u plaćama u odnosu na učitelje i nastavnike. Razlika u koeficijentu postoji i kad je riječ o učiteljima rehabilitatorima koji rade u školama za djecu s posebnim potrebama. Njima je koeficijent u lipnju ove godine povećan na 1.400, što je vrijednost koeficijenta koji žene učitelji i profesori.

Postoji i druga paralela, ona sa zdravstvom; koeficijent inženjera kemije koji predaje u školi (1,325) niži je od koeficijenta inženjera kemije u bolničkom laboratoriju gdje kao nezdravstveni djelatnik sudjeluje u dijagnostici i liječenju. Njegov je koeficijent 1.445, što mu donosi oko 700 kuna bruto veću plaću nego da radi u školi. Jednako je s administrativnim osobljem, domarima, spremačicama i čistačicama. Svi oni u školi imaju manji koeficijent, a time i manju plaću, nego da rade u bolnici ili u domu za starije osobe, na primjer. Manji koeficijent od nastavnog kadra u školama imaju, na primjer, stažisti u zdravstu (koeficijent 1,115), tajnici i voditelji računovodstava (koeficijent 1,212 ili 1,232).

Povećanje koeficijenata za 6,11 posto znači porast koeficijenta učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i odgajatelja sa sadašnjih 1,325 na 1,406, što se onda množi s osnovicom od 5.584,19 kuna bruto. To za učitelje i profesore znači plaću veću za nekoliko stotina kuna, ali i ne samo to: veći koeficijent za njih znači da ih poslodavac vrednuje jednako kao i socijalnog radnika, asistenta na fakultetu, i slično.

U svibnju je prosječna plaća učitelja bila 10.032 kuna bruto, odnosno 7.205 kuna neto, a u lipnju prosječnih 9.766 kn bruto, odnosno 7.047 kuna neto.