Nakon mandata ministra u resoru turizma, čemu je posvećen cijeli život, HDZ-ov saborski zastupnik Gari Cappelli postao je čelnim čovjekom saborskog Odbora za vanjsku politiku. U globalnoj pandemiji i krizi, u kojoj su države prisiljene surađivati više nego ikad, bezbroj je pitanja o hrvatskoj vanjskoj politici.

Kriza s Ukrajinom je u eskalaciji. Kako vidite rasplet te situacije, kakva bi trebala biti uloga Hrvatske, a kakva EU-a?

– S obzirom na razvoj situacije dajemo punu podršku Ukrajini glede reformskih napora koje provodi u ovim teškim okolnostima. Upravo tome u prilog govori i posjet našeg premijera i delegacije ministara Ukrajini krajem prošle godine, prilikom čega je stavljen naglasak na gospodarsku suradnju, kao i suradnju u mnogim drugim područjima poput inovacija i modernih tehnologija, digitalizacije, energetike, zdravstva, prometa i infrastrukture, poljoprivrede i turizma, a koje otvaraju brojne mogućnosti kako za ukrajinske investitore u Hrvatskoj tako i za naše poduzetnike tamo. Kad je riječ o sukobu u istočnom dijelu Ukrajine, posebno u kontekstu napetosti uz ukrajinsko-rusku granicu, važna je potpora svih međunarodnih aktera i članica Europske unije u cilju postizanja sveobuhvatnog rješenja. Tu su jednako važne i suradnja u okviru Normandijskog formata i OESS-a. Za Ukrajinu je nastavak reformi i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije u borbi protiv korupcije, vladavine prava i sigurnosti od ključne važnosti.

BiH je važna

U prošloj godini svjedočili smo i problemima u BiH. Koliko je po vašem mišljenju realno da Republika Srpska nastavi inzistirati na autonomnosti, a tu je i pitanje izmjena izbornog zakona. Bi li ipak bilo rješenje ono koje se pojavljuje u međunarodnoj zajednici, da se Predsjedništvo proširi na više članova i da svoje mjesto dobiju i »građanski političari«?

– Bosna i Hercegovina domovina je i hrvatskoga naroda. Upravo radi kontinuirane eskalacije stanja i brige za hrvatski narod, Odbor za vanjsku politiku je početkom srpnja ove godine, zajedno s Odborom za Hrvate izvan RH održao sjednicu na kojoj smo s ministrom vanjskih i europskih poslova Grlićem Radmanom održali raspravu o stanju u BiH. Strateški interesi Hrvatske, kao i naša ustavna obveza su Hrvati u BiH, povezivanje s njima te potpora njihovom povratku i ostanku. To je istaknuo i naš premijer u nedavnom posjetu BiH. Za Hrvatsku je važna stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH, a jedan od naših ključnih vanjskopolitičkih ciljeva su i euroatlantske integracije te države. Stoga je i napredak vezan uz izborni zakon u BiH naš interes. Držim da je jedino odgovarajućim izbornim okvirom moguće osigurati ravnopravnost sva tri naroda, političku stabilnost i funkcionalnost države. U tom smislu, Hrvatska je spremna pomoći u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Komisije radi dobivanja statusa kandidata što prije. Međutim, važno je i da svi politički lideri u BiH preuzmu odgovornost i pokažu spremnost na dijalog i kompromis.

Kako vidite ulogu stranih predstavnika?

– U svjetlu političke situacije u BiH koja se u proteklih nekoliko mjeseci sve više komplicira, dajemo punu podršku visokom predstavniku Schmidtu u svim procesima koji pridonose političkoj stabilnosti, prosperitetu i europskom putu BiH. Kao što vam je poznato, hrvatska Vlada snažno i dosljedno zagovara potrebu suradnje i pružanja pomoći zemljama jugoistočne Europe, pa tako i BiH. Stoga je i najveći dio bilateralne razvojne i humanitarne pomoći usmjereno prema BiH.

Ključna godina

Francuska predsjeda EU-om, što će to po vama donijeti i kako ocjenjujete odnose RH i Francuske?

– Nedavni posjet predsjednika Francuske Macrona Hrvatskoj pokazao je da naše dvije zemlje, osim dobrih odnosa, vežu i mnogi interesi. Francuska podrška za naš ulazak u Schengen važna je prvenstveno iz sigurnosnih razloga i zaštite vanjskih granica Europske unije, kao i za sve države članice, pogotovo u svjetlu aktualnog francuskog predsjedanja Unijom, kao i podrška za naš ulazak u eurozonu, što će stvoriti nove gospodarske prilike za nas. Potpisivanjem ugovora o nabavci aviona Rafale, osnažili smo položaj Hrvatske vojske i Hrvatske kao članice NATO-a, te pridonijeli sigurnosti Europske unije. Tim Ugovorom otvorene su nove mogućnosti suradnje između naših obrambenih industrija, nove gospodarske prilike, a Strateškim partnerstvom možemo raditi i na postizanju daljnjeg jačanja stabilnosti jugoistoka Europe, kao i na njihovoj europskoj perspektivi.

Ove godine Hrvatska obilježava 30. obljetnicu svog međunarodnog priznanja. Kako vi gledate na dosadašnja postignuća RH na međunarodnom planu?

– Hrvatska ove godine obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, što je važno jer smo se nakon Domovinskog rata i velikih gubitaka uspješno izborili za slobodnu i samostalnu Republiku Hrvatsku zahvaljujući našim braniteljima. Članstvo Hrvatske u UN-u 1992. godine bio je važan korak u učvršćivanju našeg međunarodnog položaja. Od tada pa do danas Hrvatska je rasla i prosperirala u mnogim sferama svog vanjskopolitičkog djelovanja. Od države primateljice pomoći postala je zemlja pružateljica razvojne i humanitarne suradnje i pomoći. U ova tri desetljeća Hrvatska se ostvarila i kao punopravna članica NATO-a i EU-a, te kao partner u mnogim globalnim organizacijama. Danas težimo ka ispunjavanju preostalih vanjskopolitičkih prioriteta: članstvo u Schengenu, Eurozoni i OECD-u. Zato će ova godina biti ključna za nas i za ostvarenje tih ciljeva. Tijekom predsjedanja Europskom unijom, koje su obilježili pandemija i potresi pokazali smo otpornost, znanje i spremnost da stvaramo bolju budućnost unutar europske obitelji i šire, nastavljajući pritom osnaživati naš međunarodni položaj. Pred nama je još dosta posla i premda smo kao mlada država pokazali snagu u najtežim trenucima, Hrvatska treba nastaviti raditi na sebi, na gospodarskim i socijalnim reformama, kao i na što bržem gospodarskom oporavku. Uvjeren sam da daljnjim jačanjem našeg međunarodnog položaja možemo postići i puno više u budućnosti.

Granica turizma

Bivši ste ministar turizma i stručnjak za to područje. Što možemo učiniti da ova sezona bude još bolja nego prošla?

– Turistički rezultati prošle godine unijeli su optimizam i očekivanja za ovu 2022. su sigurno velika, ali treba postaviti cilj koji je realan. Teško je bilo što predviđati s obzirom na iznenadne pojave raznih sojeva COVID-19, međutim treba biti oprezan s obzirom na cijepljenost i povratak konkurencije, Španjolske, Grčke, Portugala, Italije. Povratkom avioprometa Hrvatskoj će sigurno biti daleko teže zadržati poziciju koju je imala u 2021. godini, ali rezultate treba bazirati na proširenju turističke sezone i ponovo govoriti o turističkoj godini, naročito radi sve bolje ponude kontinenta. Treba pokrenuti snažnu kampanju zdravstvenog turizma i sufinanciranje kroz marketing avioletove tijekom cijele godine.
Uvjeren sam da se dobrom turističkom politikom svih dionika u turizmu i velikim potporom Vlade, kao i u 2021., može ostvariti povećanje prihoda za 5 do 7 posto, što bi značilo dostići prihode iz 2019. godine. Mislim da bi što prije trebalo otvoriti pitanje koja je nulta pozicija turizma u RH i do koje granice uopće možemo govoriti o povećanju broja gostiju te je li to uopće cilj hrvatskog turizma.