snimio Vedran Karuza
"Nemojmo čekati uvijek višu razinu. Zbog čega mi u PGŽ-u ne bismo inzistirali na našim prijedlozima kao što to radi Istarska županija. Treba više inicijative, trgnuti se jer razvoj događaja s brojem novozaraženih nije dobar...."
Porast broja novozaraženih u Primorsko-goranskoj županiji tri tjedna uoči uskrsnih blagdana nikako nije dobar signal potencijalnim turistima. Sezona se približava, a samim time intenzivira potraga za destinacijom za odmor. Na to da se oglasilo zvono za uzbunu, upozorio je Gari Cappelli, saborski zastupnik HDZ-a i stranački kandidat za primorsko-goranskog župana.
Jučer smo imali 149 novozaraženih, a Uskrs je pred vratima?
– Izražavam zabrinutost oko eskalacije epidemije u PGŽ-u. Ne mogu ostati indiferentan jer smo lani u ovo vrijeme, iako smo bili u lockdownu i nismo znali ništa o bolesti, već počeli ramišljati o nekim protokolima. Ovo je sigurno dramatičan razvoj događaja koji može imati nesagledive posljedice na sezonu. Gosti već sada gledaju kamo bi na odmor, a informacija o takvim brojkama nije dobar signal. Isto tako, kako je moguće da je preko Učke, u Istarskoj županiji, situacija potpuno različita. Tamo čelnik regionalnog Stožera govori vrlo jasno, suvislo i drži situaciju pod kontrolom, dok mi, eto, imamo takav rast novozaraženih. Prema tome netko mora reagirati, i to prvenstveno župan. Netko mora biti svjestan odgovornosti i trgnuti se.
Kafići nisu krivi
Što napraviti?
– Nemojmo čekati uvijek višu razinu. Zbog čega mi u PGŽ-u ne bismo inzistirali na našim prijedlozima kao što to radi Istarska županija. Treba više inicijative, trgnuti se jer razvoj događaja s brojem novozaraženih nije dobar. U ovom trenutku moramo poslati signale što predlažemo. I isto tako imati rješenja za vrijeme kada situacija bude bolja. Moramo imati spreman odgovor što ako nam sutra dođe gost koji je testiran, koji je cijepljen ili koji je prebolio COVID-19, odnosno negativan.
Kvarner se izgubioKako vidite kvarnersku regiju kao destinaciju?– Postoji Turistička zajednica koja radi onako kako je netko menadžira, a to je predsjednik TZ-a. I recite, jesu li su prepoznatljiviji Opatija, Mali Lošinj, Krk, Crikvenica ili Kvarner?! Mi inzistiramo na Kvarneru, a Kvarner nije proizvod, kao što su Lošinj, Opatija ili Crikvenica. Uzmimo za primjer što jednom njemačkom gostu znači Dubrovačko-neretvanska županija. Ništa. Ali za Dubrovnik zna. I oni ne guraju županiju, nego svoj prepoznatljiv proizvod, a to je Dubrovnik, i preko njega prodaju cijelu regiju. Istra i Dalmacija su druga priča, prepoznatljivi proizvodi sami po sebi. Poput Toskane. Mi još nemamo Kvarner kao proizvod i zadnjih sedam, osam godina smo se po prepoznatljivosti »izgubili« u odnosu na Istru ili Dalmaciju. Mislim i da je naše tržište zdravstveni turizam. I to na način da su uključeni i primorski dio, otoci i Gorski kotar. Dakle, tko u Opatiju ili bilo koju drugu destinaciju dođe u hotel, u toj cijeni od 100 eura mora biti uključen i izlet u Gorski kotar. To iziskuje dobru koordinaciju između javnog i privatnog sektora, odnosno menadžiranje na razini županije, što je primarno zadatak župana. |
Na razini EU-a su te takozvane zelene ili COVID-putovnice najavljene za ljeto, no zemlje ih pojedinačno već uvode, pa je tako nakon Grčke, i Španjolska najavila da ih uvodi od svibnja. Trebamo li ih i mi?
– Zašto mi u PGŽ-u ne bismo imali spremnu takvu jednu potvrdu, umjesto da čekamo da nam netko kaže kako je to OK i kako se uvodi. Zelene putovnice ćemo morati na neki način koordinirati na državnoj razini, ali mogli bismo mi u PGŽ-u prvi krenuti sa svojevrsnom regionalnom zelenom putovnicom.
Treba li mjere postrožiti?
– U regiji nitko ne brani da se postroži ili situacija više kontrolira. Najlakše je reći kako su kafići krivi, ali brojke smo imali i kad su kafići bili zatvoreni. Stoga tražimo odgovor od onih koji su odgovorni.
Znamo i da su lani, a ove godine će još i više, zemlje poput Austrije činiti sve da svoje građane zadrže na odmoru kod kuće. Što možemo očekivati i što učiniti da im ne damo razlog da nas stave na »crvenu listu«?
– Tu je vrlo zabrinjavajuća situacija. Ove zemlje nisu imale skijašku sezonu i zato se oslanjati samo na to da će k nama pohrliti Austrijanci, Slovenci, Švicarci, pa i Talijani, je iluzorno. Već i lani smo bili svjedoci čuvanja vlastitih ekonomija, a tek sada kada su satrani od zimske sezone, gledat će kako svoje građane zadržati kod kuće i davati ogromne poticaje. A mi se prvenstveno oslanjamo na ta tržišta. Zato kažem, treba nam županijski iskorak. Sada se vide junaci.
Problem avioprometa
Znači li to da se treba krenuti na vraćanje dalekih tržišta? Što je s avioprometom?
– U ovoj situaciji, ako bismo spojili Istru i Kvarner, vjerujem da bi bilo zainteresiranih aviokompanija da lete u Pulu i Rijeku. Prema tome, trebamo već sada pregovarati s Kinezima, Rusima, Skandinavcima. Grčka stvara zračni most prema nekim tržištima, poput Izraela. Zašto mi ne bismo sada krenuli s inicijativom prema Izraelu koji ima visoku procijepljenost, tim više što su Izraelci već lani tražili da bi letjeli u Hrvatsku. Jer kad se ta zemlja otvori, sjetit će se da smo mi bili prvi koji su im nudili suradnju i tu imamo prednost. Inače, u PGŽ-u se još uvijek nismo proklamirali kao aviodestinacija i sve svodimo na to da se ne ulaže u aerodrom, kao da je sam aerodrom najvažniji za gosta. Mislim, također, i da će ove godine turisti s nama bliskih tržišta željeti ići na malo dalja putovanja od onoga što su mogli lani.
Hoćemo li imati sezonu bolju od lanjske?
– Ne bih dao ruku u vatru za neki veliki pomak. Blago povećanje u odnosu na lani da, jer će biti problematičan aviopromet. Ponavljam, ako epidemiološka situacija bude dobra, stoga ne možemo čekati zadnji čas da reagiramo na porast novozaraženih. Znamo što je prioritet, i ako nema turizma, sve ostalo su priče za malu djecu!
