Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, na prošlotjednom predstavljanju njegove političke biografije koju je napisao poznati novinar i publicist Neven Šantić, posebno je naglasio da mu je najveća greška u Saboru bila ta što nije potpisao ugovore sa svim vladama koje je podržavao, te preporučio da bi zastupnici manjina uvijek trebali potpisati posebne ugovore s Vladom koju podržavaju, a nikako suradnju bazirati na neformalnim usmenim dogovorima. Budući da je u Saboru već 32 godine, Radin je do tog zaključka došao kroz iskustvo suradnje s različitim vladama od kojih je s nekima imao pismeni ugovor, a s nekima nije. Svoj saborski put započeo je 1992., ali do 2000. nije surađivao niti s jednom vladom.

S Račanom teško

– Dok je na vlasti bio Franjo Tuđman, nisam surađivao. Bio sam u oporbi. Nisam surađivao ni formalno ni neformalno. Zato što je za moj pojam, više kao Istrijana nego kao Talijana, njegova politika bila previše nacionalno usmjerena. Čitaj nacionalistička, rekao je Radin.

Nakon izbora 3. siječnja 2000. na vlast je došla šesteročlana koalicija predvođena Ivicom Račanom.

– Došlo je do takozvanih demokratskih promjena. Ono što je bitno je da smo s tom Vladom koju je vodio Ivica Račan išli na povjerenje. I to zato što smo bili s njegovom strankom cijelo vrijeme u oporbi. Nije se isplatilo. Pogriješio sam. To su bile četiri godine napetosti. Istina je da su u tom razdoblju donesena dva zakona koja devedesetih nismo uspjeli donijeti. Ali su bila osakaćena. Donijeli smo i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, također osakaćen. I kao četvrto, donijeli smo i Istarski statut koji je pak bio hiperosakaćen. Tadašnja je Vlada iz njega izbacila veliki broj članaka. Jedva smo uspjeli zadržati zajamčena mjesta za nacionalne manjine koje biraju pripadnici nacionalnih manjina. Htjeli su nas inkorporirati u stranke. To je bila borba koja je trajala mjesecima. Prva je godina bila uhodavanje, za kojom su uslijedile tri godine konstantne napetosti, rekao je Radin.

Parlamentarni izbori 2003. na vlast su doveli Vladu Ive Sanadera.

– S njima smo baš zbog tih napetosti htjeli potpisati ugovor. Moramo reći da se Sanader odmah složio s potpisivanjem ugovora. I dapače, predložio da to uđe u program Vlade. I moram reći da je što se tiče nas Talijana, 80 posto onoga što smo potpisali bilo i ostvareno, rekao je Radin. Pojasnio je da su ugovore s Vladom potpisali SDSS koji je imao tri zastupnika te preostalih petero zastupnika nacionalnih manjina.

– Potpisan je i zajednički ugovor nas osam zastupnika s Vladom. To je uglavnom poštovano, rekao je Radin. Suradnja na osnovu ugovora nastavljena je i s Vladom Jadranke Kosor koja je postala premijerka nakon ostavke Sanadera.

Ključni ugovori

– Bio sam na putu kada je odstupio Sanader. Sjećam se da su se male manjine odmah složile s tim da idu dalje s HDZ-om. Odmah sam se vratio zrakoplovom i zahtijevao da potpišemo nove ugovore s Vladom. Novi premijer, novi ugovori. Nova premijerka Jadranka Kosor je odmah pristala i ugovori su potpisani. I zajednički i svi pojedinačno, rekao je Radin.

Potom je na vlast krajem 2011. u Banske dvore ušla Vlada Zorana Milanovića.

– Milanović s nama nije htio ništa potpisivati. Imao je istu teoriju kao i Račan. Rekao je da smo ionako na istoj strani i da mislimo isto. Da će oni raditi za nas. Izdržali smo četiri godine, ali ne mogu reći da smo napravili korake naprijed. Ne mogu to reći. I tu bih stao što se toga tiče. Jer je bolje tako. Uglavnom nismo napravili korake naprijed, rekao je Radin.

On i tri zastupnika SDSS-a potom su bili u oporbi za kratkotrajne vladavine Tima Oreškovića, da bi potom od 2016. pa do danas podržavali vlade Andreja Plenkovića.

– Plenković je odmah prihvatio potpisati ugovore s nama. Ti su ugovori nazvani operativnim programima. Isto kao i prije, jedan zajednički i onda sa svakom manjinom pojedinačno. Ali puno detaljnije nego ranije. I ti su operativni programi ušli u program Vlade. I oni su se u velikom dijelu bili ostvarili, rekao je Radin.

Razmišlja o novoj kandidaturi

Furio Radin još uvijek nije donio odluku hoće li se kandidirati na ovogodišnjim parlamentarnim izborima.

– Moja odluka o eventualnoj kandidaturi još nije donesena. I to zbog toga što još uvijek ne znam kada će biti izbori. Na dan kada će se znati datum izbora, reći ću hoće li biti moje kandidature. U ovom trenutku više sam sklon da bude. U slučaju da ipak izađem na izbore, kako stvari sada stoje, razmišljam o kontinuitetu suradnje, zaključio je Radin.