Zastupnik kluba nacionalnih manjina Furio Radin izjavio je u četvrtak da se važeći Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina i predloženi Zakon o hrvatskom jeziku ne mogu usporediti jer je prvi donesen da bi se ograničavala, a ne poticala uporaba jezika.

”To su dvije različite svari. Ne samo što se Zakon o upotrebi jezika i pisma manjina ne ostvaruje, nego je to zakon koji je napravljen da bi se ograničavala uporaba jezika a ne poticala. Ali niti u tom ograničavanju on nije proveden kako treba, što smo vidjeli u Vukovaru i u nekim drugim mjestima”, rekao je Radin u Saboru. on je time odgovorio zastupnicima desne oporbe koji su isticali da hrvatski jezik mora imati svoj zakon kao što ga imaju jezici manjina.

Radin je kazao da će podržati donošenje Zakona o hrvatskom jeziku jer on ne narušava dvojezičnost koja je desetljećima prisutna u Istri.

”To znači da se Rovinj službeno zove i Rovigno, a Pula se zove Pola. Dok predloženi zakon ne zadire u prava nacionalnih manjina, nećemo biti protiv njega”, dodao je Radin.

Pupovac: Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina ne poštuje se u potpunosti

Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac također je upozorio da se Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina ne poštuje u potpunosti stoga poručuje da ne bi želio da se isto dogodi i Zakonu o hrvatskom jeziku, kojeg će podržati.

Zašto je problem registrirati manjinske srpske škole? Zašto je problem postaviti dvopismene table, kada u Ustavu isto stoji da je u službenoj upotrebi i ćirilično pismo tamo gdje žive oni koji ga koriste kao svoje nacionalno pismo? Da li bismo time bili manje Hrvati, manje voljeli hrvatski jezik? Ili bismo stvarali jedno integrirajuće, slobodnije i tolerantnije društvo?”, pitao je Pupovac.

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš naglasila je da hrvatskom jeziku ne bi trebalo podučavati samo hrvatske građane već i strane radnike.

“Naš ni interes trebao biti da ih integriramo u društvo, da znamo tko sve dolazi i za koje poslove te da nauče hrvatski jezik onoliko koliko potrebno da bi tu mogli živjeti i raditi”, rekla je Mrak Taritaš upitavši koju poruku šalje kolegica iz vladajuće stranke kada govori o škurim, crnim ljudima koji hodaju Zagrebom.

Glasovac: Novi zakon neće dovesti do značajnih promjena

SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac smatra da novi zakon neće dovesti do nikakvih značajnih promjena jer ne odgovara ne neke važnije probleme u kulturi i obrazovanju.

”Ako govorim o razvoju i njegovanju jezika, onda nas treba zabrinuti činjenica da 60 posto građana nije u godinu dana pročitalo niti jedu knjigu, da naši učenici na PISA istraživanjima pokazuju ispodprosječnu čitalačku pismenost, a da ne govorim o položaju književnika ili nastavnika hrvatskog jezika u društvu”, napomenula je.

Mostov zastupnik Nino Raspudić ponovio je da preloženi zakon ne brani korištene dijalekta u školskoj nastavi, stoga ga nema razloga ne podržati.

”Kolega iz IDS-a pita može li učitelj u Istri objasniti učeniku Newtonov zakon na dijalektu. Može, ali mu mora objasniti i na standardnom hrvatskom jer će to dijete možda doći u Zagreb na PMF studirati fiziku”, kazao je Raspudić.

HDZ-ov Andro Krstulović Opara istaknuo je da je donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku ostvarena višestoljetna težnja ”naših predšasnika”.

“Sjetimo se Ivana Šretera kojeg su baš zbog hrvatskog jezika 1980-ih osudili i utamničili, a potom ga na početku velikosrpske agresije ubili. On je postao mučenikom za hrvatski jezik”, rekao je.

Uvođenje riječi kao što su ‘predšasnik’, ‘zakulisje’ ili ‘povrijeda’, ne služe ničem drugom nego da se umjetno proizvedu razlike između hrvatskog i srpskog jezika, ustvrdila Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a

“Zanimljivo je da HDZ-ovci i DP-ovci, koji tvrde da je ovaj zakon dobar za sve ljude u Hrvatskoj, govore jezikom koji većina ljudi, gle čuda, ne razumiju”, poručila je.

Zastupnici Zlatko Hasanbegović (Domovinski pokret) i Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) govorili su o tome tko se sve protivi usvajanju Zakona o hrvatskom jeziku.

”Međutim, s druge strane su jezikoslovna siročad Vuka Karadžića među kojim su i oni koje uznemiruje i samo postojanje jednog slova, slova ‘u’ u hrvatskom latinskom slovopisu”, poručio je Hasanbegović.

”To su oni koji ne žele priznati važnost očuvanja hrvatskog jezika. Neki od njih ignoriraju njegovu ključno ulogu u očuvanju našeg nacionalnog identiteta”, izjavio je Milanović Litre.