»Takve izjave predsjednika najveće oporbene stranke vrlo su opasne. Karamarko ne ostavlja prostora ni za što drugo što bi propitivalo nacionalni identitet, kako se formirao, kako je nastala država i koga ona predstavlja«, kazao nam je Frljić
ZAGREB »Na korak smo od potpune fašizacije kulture. Sljedeći od tih koraka najavio je Tomislav Karamarko: da će politički vrh propisivati što je to nacionalna kultura, i tko autentično reprezentira nacionalni identitet«. To je jučer za naš list izjavio intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Rijeci Oliver Frljić, komentirajući najavu predsjednika HDZ-a da će se, osvoji li vlast, posvetiti gradnji »nacionalne kulturne politike«.
»Danas, nažalost, nemamo nacionalnu kulturnu politiku. Dapače, ono što se događa u nekim segmentima kulture je nacionalna sramota. Tome ćemo odlučno stati na kraj, a podržat ćemo razvoj mjesnih, zavičajnih i nacionalnih kulturnih projekata koji su autentičan izraz našeg identiteta«, kazao je šef HDZ-a u utorak, na obilježavanju 25. obljetnice Prvoga općeg Sabora HDZ-a.
Opasne izjave
»Takve izjave predsjednika najveće oporbene stranke vrlo su opasne. Karamarko ne ostavlja prostora ni za što drugo što bi propitivalo nacionalni identitet, kako se formirao, kako je nastala država i koga ona predstavlja«, kazao nam je Frljić. On, čini se, sumnja na što Karamarko misli kad spominje »nacionalnu sramotu«, pa smatra da će HDZ, osvoji li vlast, »na svaki mogući način nastojati skinuti sadašnje vodstvo riječkoga HNK, samo treba vidjeti kojim će se metodama poslužiti«. »Ali HDZ nikada nije zanimala sama kultura, uvijek je ona njima bila sredstvo ili za obračunavanje ili za vlastitu političku promociju«. Ipak, samosvojni se kazalištarac nada da bi ova »fašizacija društva«, ma koliko neugodna bila, mogla »dovesti do promjene diskursa o ratu«.
»Već se govori da rat ne može biti svetinja. Polarizacija je dobra, dobro je da nema konsenzusa o onome o čemu ga ni ne može biti. Mi danas imamo posebnu društvenu kastu, udruženu s jednom političkom partijom, i oni ucjenjuju cijelo društvo. Dobro je da se o tome govori«.
Izostale reakcije
Filmski producent i utemeljitelj Zagreb film festivala Boris T. Matić za naš je list kazao da se »malo plaši izjava« poput Karamarkove. »Nije ugodno slušati o razračunavanju u kulturi. Nisam sklon da se u kulturi ičemu ‘staje na kraj’. Stati na kraj treba recesiji, a kulturu pustiti da slobodno živi«, kaže Matić, pa dodaje da ga Karamarkova izjava podsjeća na »devedesete u kulturi, kada nas tadašnji nacionalni identitet nije baš predstavio u najboljem svjetlu«.
»Uopće ne znam što se pod ‘nacionalnom kulturom’ misli. Svaki oblik kulture iz Hrvatske ima nešto nacionalno. Hrvatski identitet treba graditi kroz europsku kulturu, a ne obratno, i to baš sad, kad smo se počeli okretati Evropi«, kazao nam je Boris T. Matić.
Karamarkovu je izjavu za naš list kratko komentirao i pisac Miljenko Jergović. Ma koliko rezignirana bila, njegov stav mnogo kazuje o Karamarku, ali i o Jergovićevom razočaranju izostankom reakcija kulturne javnosti na izjave predsjednika HDZ-a: »Uvjeren sam da se golema većina hrvatskih pisaca, književnika, kazališnih redatelja i redateljica, intelektualki i intelektualaca već danas spremno podčinjava »nacionalnoj kulturnoj politici« gospodina Karamarka. Kada ta politika, kako je i najavljeno, bude formulirana i zapovjeđena, njihova će spremnost iz šutnje prerasti u klicanje. Nisam više spreman da ih u tome ometam.«
