Reuters
Među njima 11 ih ima neto imovinu veću od 100 milijuna dolara, prema procjeni Knight Franka. Hrvatska ima i 11.900 milijunaša »lakše kategorije« čija je imovina veća od milijun dolara. Ti se podaci ne odnose na ukupan broj hrvatskih bogataša, već na one prijavljene u domovini
ZAGREB Prošla je godina za najbogatije ljude bila vrlo uspješna, jer se gospodarstvo u svijetu posvuda oporavilo i dosegnulo stopu rasta od 3 posto, a burze su postigle rekordne vrijednosti u povijesti. Tako se broj ultramilijunaša, čija neto imovina prelazi 50 milijuna dolara, u svijetu povećao na njih 129,7 tisuća, što je 10 posto više nego prethodne godine, prema najnovijem izvješću londonske konzultantske kuće Knight Frank.
Procjenjuje se da je neto imovina tih ultramilijunaša vrijedna 26.400 milijardi dolara. Da bi se lakše shvatili razmjeri njihova bogatstva, valja reći da oko 130 tisuća ljudi raspolaže neto imovinom koja je jednaka trećini bruto domaćeg proizvoda (BDP) u cijelom svijetu, koji je lani iznosio gotovo 80.000 milijardi dolara.
Nije nikakvo iznenađenje da se najveći dio ultramilijunaša, njih oko 35 posto ili 44 tisuće, smjestio se u Sjevernoj Americi. Međutim, novost je da Europa više nije na drugome mjestu u svijetu po broju bogataša, jer ju je lani pretekla Azija. Populacija s imovinom većom od 50 milijuna dolara u Europi porasla je 10 posto, na ukupno 35.180 pojedinaca. U Aziji se povećala za 15 posto, na ukupno 35.880 ljudi, procjenjuje Knight Frank, pripisujući to ponajprije natprosječnom rastu u Kini.
Brži rast
Najnovije podatke o rastu bogatih po pojedinim državama, pa tako i u Hrvatskoj, londonska kuća nije objavila. Međutim, prema podacima iz izvješća Knight Franka za 2017. godinu, broj supermilijunaša – s imovinom većom od 30 milijuna dolara – u Hrvatskoj je u prošlom desetljeću porastao za 33 posto. To je dvostruko brže od njihovog rasta u Europi (17 posto), a osjetno sporije od svjetskog prosjeka (42 posto). Podsjetimo, Hrvatska je prošlo desetljeće uglavnom provela u ekonomskoj krizi, koja je u njoj trajala dulje nego drugdje.
U imovinu bogatih Knight Frank ne ubraja kuću u kojoj stanuju, već njihove dodatne kuće i nekretnine, dionice i vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zrakoplove, jahte, zlato, vino, satove i ostale predmete. Primjerice, najbogatiji ljudi u svijetu trenutačno imaju 4.795 jahti duljih od 30 metara te 20.927 privatnih aviona, od kojih dvije trećine pripada Amerikancima. Najprometnija linija za privatne zrakoplove u Americi i svijetu ona je između Los Angelesa i Las Vegasa.
Hrvatska ima oko 120 supermilijunaša »teških« više od 30 milijuna dolara, među kojima njih 11 ima neto imovinu veću od 100 milijuna dolara, prema posljednjoj procjeni Knight Franka. Hrvatska ima i 11.900 milijunaša »lakše kategorije«, a to su oni čija je imovina veća od milijun dolara, odnosno šest milijuna kuna.
Ti se podaci ne odnose na ukupan broj hrvatskih bogataša, već na one koji su prijavljeni u domovini. Bogata elita u svijetu nerijetko mijenja svoje boravište. Najpopularnija njezina odredišta su New York i Los Angeles u Americi, a London u Europi. Prema Knight Franku, najveću koncentraciju bogataša ima Monako, koji ima površinu od jedva dva četvorna kilometra. U toj kneževini je primarno boraviše prijavilo 50 ultramilijunaša »težih« od 50 milijuna dolara. Ako se njima pribroje oni koji tamo imaju kuću i dolaze povremeno, u Monaku su se smjestila čak 542 ultramilijunaša. Kneževina ima najskuplje nekretnine u svijetu, jer se za milijun dolara može prosječno kupiti samo 16 kvadrata (luksuzne) kuće.
Besane noći
Silno bogatstvo donosi ne samo radosti, već i brige. Najbogatiji ljudi nerijetko imaju »besane noći« zbog strahova koje im zadaju terorizam, populizam, kibernetički kriminal, Sjeverna Koreja, Brexit, zahtjevi za transparentnošću, ali i američki predsjednik Donald Trump, prema istraživanju koje je Knight Frank proveo među ljudima koji upravljaju imovinom najbogatijih. Ultramilijunaši se često ne osjećaju sigurnima tamo gdje žive. Svaki peti (21 posto) razmišlja o trajnom preseljenju u drugu državu. Njih 29 posto razmišlja o nabavi još jedne putovnice, a njih 34 posto već ima dva državljanstva.
To što broj najbogatijih raste daleko brže od rasta gospodarstva, pokazuje da se produbljuju imovinske nejednakosti. Nije tajna da su najveći šok milijunašima na Zapadu priredili tzv. populizam i pobune birača, koji su 2016. u Britaniji izglasovali izlazak te zemlje iz Europske unije, a u SAD-u su izabrali Donalda Trumpa. Zbog vala otpora građana protiv ustaljenog poretka kroz glasačke kutije – koji se sada prelio i u Italiju – mnogi bogati ljudi počeli su tražiti sigurnija odredišta.
Samo iz Francuske, Italije, Grčke i Španjolske odselila je 21 tisuća milijunaša, najčešće u Australiju, koja je postala najpopularnije utočište prebjega, prema podacima Knight Franka za 2016. godinu. Pariz je napustilo 7.000 milijunaša, a iz Rima je otišlo njih 5.000. S druge strane, u australski Sidney, Melbourne i Perth istodobno je doselilo 8.000 milijunaša.
Prema američkim medijima, neki bogati Amerikanci počeli su kupovati velike posjede na Novom Zelandu, kako bi imali utočište u slučaju iznenadne nevolje.
– U duljem razdoblju doći će do društvenih promjena. Zbog reakcije na nejednakosti u bogatstvu dolazi do pritiska koji se ne smije ignorirati, upozorava Vincent White, direktor instituta Wealth-X, govoreći za Knight Frank. White oprezno dodaje kako je itekako moguće da dođe do točke kada se rast jako bogatog stanovništva neće automatski nastaviti po sadašnjoj putanji.
