
Reuters / Nikola Blagojević
Učenja Crkve nisu se promijenila s Franjom, ona su se prilagodila da odgovore na pitanja ovog vremena
povezane vijesti
- Kardinal kamerlengo. Ovo je čovjek koji će djelovati kao privremeni poglavar Katoličke crkve
- Naš novinar o svojim sjećanjima na posjet Vatikanu i praćenje opće audijencije pape Franje: ‘Njegovi iskoraci dodirnuli su srca svih’
- Na papin sprovod idu i Plenković i Milanović, ali zbog sigurnosti neće putovati istim zrakoplovom
Smrt pape Franje označava gubitak nove slike Katoličke crkve u svijetu koja je napustila moralizam i doktrinarnu strogost, kazao je riječki teolog Vedran Obućina komentiravši stanje u Vatikanu nakon smrti njegovog poglavara. Franjo se otvoreno sukobio sa strukturom zatvorenosti i tajnovitosti, pokazavši da se suvremena Crkva ne može voditi na takav način, tvrdi Obućina, dodajući kako će slična zadaća dočekati i Franjinog nasljednika.
Duga linija
– Franjo je bio prvi u mnogočemu, bio je prvi papa s tim imenom, prvi ne-Europljanin, prvi papa iz Latinske Amerike, prvi Isusovac, no teološki gledajući on je zapravo bio dovršetak jedne duge linije koja je počela idejom drugog Vatikanskog koncila u 60-tima s Pavlom VI.
Ne smatram da će njegovom smrću doći do zaokreta prema nečemu konzervativnijem ili drugačijem jer je većina kardinala u konklavi izabrana baš od strane pape Franje i oni održavaju njegovu ideju obraćanja prema marginama i prema zemljama u kojima katoličanstvo je u manjini. Iako je kod pitanja obitelji, braka i pobačaja bio vrlo jasan, držeći se učenja Crkve koje se ne može mijenjati, mijenjao je tu strogoću te otvorio prostor za milosrđe, napustivši moralizam koji nema utemeljenja. Isto tako, udario je na klerikalizam, što je izuzetno veliki problem u svim crkvama, ne samo rimokatoličkoj. Na Crkvi je da njegov pontifikat uokviri u jednu jasnu poruku katoličkim vjernicima, drugim kršćanima i vjernicima u svijetu i građanima svijeta općenito, a to su poruka brige o bližnjemu, siromašnome i stvorenome te poruka povratka na same postavke vjere, kazao je Vedran Obućina, dodavši kako je procedura s izborom novog pape uhodana te kako će se više znati za petnaestak dana, odnosno kada započne konklava.
O tome kojim će se kriterijima Kardinalski zbor voditi pri odabiru 267. poglavara Katoličke Crkve, teolog kaže kako će to u prvom redu biti sposobnost za dijalog i komunikaciju.
Jasne poruke
– Učenja Crkve nisu se promijenila s Franjom, ona su se prilagodila da odgovore na pitanja ovog vremena, a to će biti zadatak i idućeg pape. Franjo je imao sluh za mlade, rekao bih puno bolji nego njegov prethodnik, imao je vrlo dobro shvaćanje medija i načina kako pronijeti poruku Evanđelja u svijet. Njegov nasljednik neće moći zanemariti takav oblik dijaloga sa svijetom, drugim religijama, svjetonazorima i morat će moći dati svoj jasan odgovor na neizvjesna vremena u kojima živimo.
Franjo je bio hrabar u tim odgovorima, nije bio »diplomatičan« u smislu da je teološkim riječnikom pokušavao zamagljivati neke stvari, pa čak i pod cijenu vlastite »sigurnosti«. Hoće li idući papa imati takve snage? Ako bude iz nacionalne zajednice koja nije većinski katolička, mislim da hoće, a gledajući sastav konklave postoje velike mogućnosti za to, rekao je Obućina.