Premijer Andrej Plenković poručio je da je posebno važno da u obrazovnom sustavu informacije i znanja o holokaustu ne ostanu na Dnevniku Ane Frank.
povezane vijesti
Park Anne Frank na pulskoj Punti svečano je otvoren u petak u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, izraelskog veleposlanika Garyja Korena i mnogih drugih uglednika, čime je simbolično počelo jednogodišnje predsjedanje Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).
Istaknuvši da se otvorenje Parka Anne Frank održava nakon što je Hrvatska početkom ožujka počela jednogodišnje predsjedanje IHRA-om, premijer Plenković rekao je da je inicijativa pulskog gradonačelnika hvalevrijedna, u “vrijednosnom smislu ispravan potez na lokalnoj razini s velikim globalnim dometom”.
Cjeloživotno učenje za sprječavanje genocida
“Činjenica da Pula danas organizira ovaj samostalni događaj na početku hrvatskog predsjedanja IHRA-om je jedna sjajna aktivnost”, naglasio je premijer i dodao kako je posebno važno da u obrazovnom sustavu informacije i znanja o holokaustu ne ostanu na Dnevniku Ane Frank.
“Upravo zbog toga aktivnost koju želimo potaknuti kroz hrvatsko predsjedanje IHRA-om jest da govorimo o cjeloživotnom učenju o antisemitizmu i holokaustu kako bismo spriječili da se genocid i slični zločini ne ponove.
Stoga, globalno gledajući moramo imati svijest o antisemitskim incidentima, o raširenom ekstremizmu u nizu zemalja i sveprisutnijem govoru mržnje”, poručio je Plenković.
Obveza svih nas je odlučno se suprotstaviti takvim neprihvatljivim pojavama u društvu jer, kako je rekao, “oni vrijeđaju ljudskost i dostojanstvo”.
“Nema sumnje da u vremenu rastućeg relativizma i opasnog propitkivanja demokratskih vrijednosti treba zaštititi povijesne činjenice u mjestima sjećanja i komemoracijama žrtava, kako bi zaštitili budućnost sjećanja na holokaust, a time i budućnost novih generacija”, zaključio je Plenković.
Koren: Sjećanje i na događaje koji su doveli do Shoaha
Izraelski veleposlanik Gary Koren naglasio je kako je čuvanje sjećanja i promišljanje o sjećanju jedan od glavnih ciljeva Države Izraela, ali i ključni prioritet za Hrvatsku.
“Priča o Anni Frank poznata je širom svijeta, i to je priča o milijunima djece i odraslih koji su izginuli tijekom Shoaha, poznatog i kao holokaust”, rekao je veleposlanik Koren.
Dodao je kako želi “da se sjećanje na njih održi na životu, ali i sjećanje na događaje koji su doveli do genocida, do holokausta, do neutemeljene mržnje, otrovne netrpeljivosti susjeda naspram susjeda, što je sve dovelo do ubojstva šest milijuna Židova.”
Po njegovim riječima, upravo su Anna i njezin Dnevnik postali poseban simbol sjećanja i koristan alat za obrazovanje o holokaustu na globalnoj razini.
“Naravno, u lokalnom kontekstu takve komemorativne aktivnosti treba nadopuniti i nastavljati se sjećati i žrtava ustaškog režima”, poručio je izraelski veleposlanik. Istaknuo je kako je to sjećanje plemenit zadatak i za lokalne vlasti.
Zoričić: Očuvati sjećanje na Annu, ne stvarati nove tragične priče
Podsjetio je kako Grad Pula, nakon prošlogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja, pokrenuo inicijativu da se park na pulskoj Punti imenuje po djevojčici Anni Frank, jednoj od najpoznatijih žrtava holokausta.
S tim u vezi istaknuo je kako otvorenje tog parka nije samo slika Pule i smjera u kojem grad i društvo trebaju ići.
“Poruke, koje danas šaljemo moraju nas osvijestiti koliko smo mali i prolazni i kako smo pred naizgled slabim i nemoćnim još slabiji i nemoćniji” rekao je.
“Zadnjih tjedana puno jasnih poruka stiže iz Pule o Puli pa čak i izvan Hrvatske. Poruka iz Pule danas je da je svaki čovjek jednak, da je svako biće, bilo čovjek, biljka ili životinja, dar i da to trebamo čuvati.
Time ćemo očuvati sjećanje na Annu Frank, ali nećemo stvarati nove tragične priče i sudbine kao što je bila njezina i mnoge djece u ratovima poslije pa, nažalost, i danas”, zaključio je Zoričić.
Nazočni na današnjoj svečanosti bili su i članovi obitelji pokojne Anice Kovačič iz Slovenije, koja je s Annom provela posljednje dane života u koncentracijskom logoru Belgen-Bersenu.
