Finska je model spajanja počela provoditi još 2005. godine, on još nije gotov, a EK je sama u izvješću iz 2014. ocijenila da nije sigurna je li taj pothvat donio rezultate. Komisija traži rezove i po područnim jedinicama ministarstava, smanjenje broja agencija te zaustavljanje rasta troškova u zdravstvu
ZAGREB Hrvatska bi trebala imati mehanizam poticanja i ohrabrivanja lokalnih vlasti da se dobrovoljno odluče na spajanje općina i gradova. Naravno, taj poticaj trebao bi biti novčani.
To su ovih dana, potvrdilo nam je više izvora, predstavnicima Vlade sugerirali činovnici Europske komisije koji su u Hrvatsku došli na konzultacije oko provođenja Nacionalnog plana reformi koji uključuje i reformu javne uprave kako bi ona bila učinkovitija.
U Europskoj komisiji smatraju da u Hrvatskoj ima previše gradova i općina, odnosno da su one s obzirom na trošak neučinkovite i da ih Vlada treba novčano poticati na to da se odluče na dobrovoljno spajanje.
Model koji Komisija sugerira Hrvatskoj Vladina je administracija pronašla u Finskoj koja je pripreme za taj projekt pokrenula 2005. godine, a sama je Komisija, odnosno njezini činovnici u izvješću iz 2014. godine, ocijenila da nije sigurno je li taj pothvat donio rezultate.
Jesu li Finci od toga imali koristi trebala bi pokazati analiza koju sami rade i koja bi trebala biti završena ove godine.
No, prije nego što Finci na svjetlo dana izađu s učincima desetogodišnje reforme, Hrvatska bi očito prema mišljenju stručnjaka Europske komisije trebala krenuti u takav pothvat.
Osim na smanjenju gradova i općina, iz Komisije inzistiraju i na tome da se smanji broj, a samim time i trošak, agencija u Hrvatskoj što je najavila i sama Vlada.
No, to nije sve. Kad je u pitanju javna uprava rezovi se očekuju i po područnim jedinicama ministarstava, a naši sugovornici iz Vlade priznaju da se tu svakako može postići ušteda, ali da se stvari ne mogu lomiti preko koljena kako se ne bi ugrozilo funkcioniranje sustava.
Osim javne uprave, gosti iz Bruxellesa su zainteresirani i za to da Hrvatska ubrza mirovinsku reformu. Bruxelles je tražio od Hrvatske da skrati rok podizanja životne dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, ali je Vlada ostala kod starog datuma 2030. godine. No, sada zahtijevaju da se ubrza donošenje odluka o ukidanju beneficiranog radnog staža, na što se Hrvatska i obvezala, ali zasad odluke nisu donesene.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…
