Na sjednici Vlade nije se poseglo za najdrastičnijim mjerama kažnjavanja kojima bi se pokušalo obuzdati rast cijena nakon uvođenja eura, već je trgovcima i ugostiteljima pružena još jedna šansa da sami korigiraju cijene. Dobili su time-out, no to nije jedini posao kojim se bavi Ministarstvo gospodarstva – u portfelju je i energetska politika, održivi razvoj, ali i brodogradnja, stoga o svemu tome razgovaramo s ministrom Davorom Filipovićem.

Bili ste rezolutni kad ste govorili o neopravdanim poskupljenjima nakon uvođenja eura – imate li osjećaj da su upozorenja iz Vlade urodila plodom kod trgovaca i uslužnih djelatnosti? Kakve podatke imate?

– Uistinu nije fer iskoristiti uvođenje eura za podizanje cijena uslijed ovakve serije kriza, u vrijeme kada država snažno intervenira, isplaćuje plaće privatnom sektoru za 800.000 ljudi za vrijeme pandemije, drži cijene energenata pod kontrolom za građane i gospodarstvo. I to sve radimo upravo s ciljem da zadržimo životni standard, da očuvamo gospodarsku aktivnost, radna mjesta, uredno funkcioniranje škola i bolnica… Da ne zaboravimo, država je smanjila i stopu PDV-a na niz proizvoda, ali trgovci cijene nisu spustili. Međutim, iako još uvijek traju nadzori Državnog inspektorata i Porezne uprave tako da nemam potpunu sliku, informacije državnih institucija sugeriraju da je dobar dio poslovnih subjekata vratio cijene koje su bile 31. prosinca. U konačnici, nadam se i želim vjerovati da će prevladati zdrav razum jer podizanje cijena hrane i bezalkoholnih pića trenutno je najveće ulje na vatru inflacije i trgovci to znaju.

Snimio Davor Kovačević

Post festum narativ

Zbog čega inspekcije i oni koji utvrđuju crne liste nisu ranije bili spremni za reakciju? Dojam je da se tek nakon tjedan dana od Nove godine uočilo koja poskupljenja odskaču, i da se zakasnilo s reakcijom, barem u tom smjeru ide većina kritika u oporbi i javnosti?

– To je narativ koji se pojavio post festum, a nakon utakmice svi su pametniji. Prvo, mi smo tek polovinom prošle godine dobili potvrdu da uvodimo euro. Drugo, udruge potrošača su dobile novac za programe koje su vidjeli kao korisne u trenutku uvođenja eura kako bi se informirali potrošači. Mi možemo sad raspravljati ima li koristi od toga ili ne, ali bili su uključeni. I treće, možda i najvažnije, ne pristupamo trgovcima i poduzetnicima kao lopovima koje treba unaprijed ili preventivno kazniti. U ovaj se proces ušlo u dobroj vjeri, no očito je da ima onih koji su to pokušali iskoristiti. I sada će to pročešljati Državni inspektorat i vidjet će se, kako je, primjerice nešto poskupjelo 30 posto u roku 48 sati.

Kazne još nisu izrečene. No, na stolu je i dalje ukidanje subvencija za cijene energenata i slično tvrtkama koje krše sugestije Vlade. Ako do toga dođe, to će biti razlogom da se Vladu optuži da se od strane države ide previše brutalno prema poduzetnicima.

– Brutalno je interesantan pojam koji koristite u ovom kontekstu, a vjerojatno bi tako i bili optuženi da smo išli s nekakvim mjerama unaprijed. Realno, ne možete kazniti vozača za prebrzu vožnju prije nego se dogodi kršenje zakona. Međutim, bi li isto tako rekli da je brutalna prevara kada država smanji PDV, a trgovci ne spuste cijene nego zadrže razliku u svom džepu? Ili je brutalno to što država osigura energente po stabilnoj i prihvatljivoj cijeni, a trgovci onda podignu cijene? Spomenut ću još jednom, nije moj niti premijerov hir da ograničavamo cijene po trgovinama, ali je situacija takva da se time moramo baviti jer ne možemo prihvatiti takvo ponašanje koje vidimo – s jedne strane Vlada radi sve da održi standard, da zaštitimo građane i gospodarstvo, osiguravamo energente, dobavu, stabilne i prihvatljive cijene, a s druge strane imamo one koji vide priliku za lov u mutnom, dizanje cijena čime se dolijeva ulje na vatru inflacije. Država uvijek ima mehanizme, od ovoga što ste spomenuli oko ukidanja subvencija, do crnih lista, ali i zamrzavanja cijena proizvoda. Međutim, napominjem još jednom, ti mehanizmi postoje, mogu se upotrijebiti, ali vjerujem da će prevladati zdrav razum i da neće biti potrebe za time u nekoj većoj mjeri. I na kraju, mi ćemo sustavno pratiti cijene i to javno objavljivati, pa da naši građani sami vide tko se kako ponaša, tko diže cijene i koliko. Ovaj smo tjedan uputili dopis najvećim trgovačkim lancima koji su pristupili Etičkom kodeksu u kojem smo tražili da nam dostave podatke o kretanju cijena za 80 proizvoda za cijelu 2022. i da nam svaka dva tjedna u ovoj godini dostavljaju podatke o novim cijenama. Te podatke ćemo javno objaviti, a naši će građani moći usporediti tko je prema njima bio korektan u kontekstu podizanja cijena, a tko nije.

Realno, ulazni inputi za sve djelatnosti su povećani tijekom zadnjih godinu-dvije, zbog očiglednih razloga. Kako vaše ministarstvo i Vlada planiraju nastaviti borbu protiv inflacije?

– Inflacija postoji, nije jednaka u svim državama članicama EU-a, ali postoje naznake da se polako ispuhuje. Nezahvalno je prognozirati, ali do 31. ožujka su cijene energenata stabilne i tu nema porasta. Sukladno situaciji, reagirat ćemo prema potrebi, a na pitanja o inflaciji odgovore treba tražiti i na adresi HNB-a jer je ta institucija odgovorna za stabilnost cijena.

Očuvati kupovnu moć

Prijeti li Hrvatskoj u ovoj godini recesija?

– Vlada vuče poteze koji idu u smjeru da ne dopustimo rast cijena, da očuvamo kupovnu moć naših građana, uostalom ogroman je paket mjera aktiviran kako bi zadržali standard i rast gospodarstva. Znači, činimo sve što možemo kako ne bismo ušli u negativnu spiralu. U tom smjeru je i poruka trgovcima oko vraćanja cijena, želimo zadržati potrošnju i standard, a ne poticati smanjivanje naše ekonomije, dolijevati ulje na vatru inflacije.

Kakve prihode očekujete od novog poreza na ekstraprofit? Koliko tvrtki će biti u tom režimu, po vašoj procjeni?

– Procjene Ministarstva financija su otprilike na razini 200 milijuna eura, međutim ono što bih istaknuo je dio koji se odnosi na one koji su godinama dobivali poticaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kada je cijena porasla na tržištu izašli iz njega i ostvarili ogromne profite. Tu procjenjujemo da će se uprihoditi oko 500 milijuna kuna koje ćemo vratiti našim građanima kroz subvencioniranje ugradnje solarnih panela. Ukratko, planiramo s 50 posto subvencionirati solare građanima i u kratkom roku utrostručiti broj solara. To je višestruko koristan potez – i za građane i za državu, sigurnost opskrbe i smanjivanje ovisnosti o uvozu energenata.

Sudjelovali ste u cijelom nizu pregovora resornih ministara unutar EU-a o limitiranju cijena i korištenju plina iz Rusije – možete li nam ispričati kako je taj proces tekao, i kakva je vaša procjena konačnog dogovora koji je sad na snazi? Kakav je vaš stav u tim pregovorima bio, s obzirom na to da doista nije teklo glatko? Evo, sad vidimo da je Mađarska primjerice ukinula svoje subvencije, i vide se negativni učinci takve njihove politike?

– Bili smo u grupi od 15 država članica koje su zagovarale nižu cijenu plina i na kraju smo uspjeli to ostvariti. Skoro svaki tjedan smo imali izvanredne sastanke u Bruxellesu, a prvi prijedlog Europske komisije je bio da se cijena plina ograniči na 275 eura po megavatsatu što nam nije bilo prihvatljivo. Na kraju je postignut zajednički dogovor da se cijena ograniči na 180 eur/mwh. Taj je prijedlog podržala i Njemačka koja nije bila sklona ograničavanju cijene plina ispod 200 eur/mwh, a sve u duhu kompromisa i slanja poruke da će Europa zajedno prebroditi krizu u kojoj se nalazi i čvrsto podupirati svoje građane i gospodarstvo. Ograničenje cijene plina od 180 eura po megavatsatu daje jedan stabilan okvir i predvidivost, znamo kada aktivirati mehanizam ukoliko cijene plina opet krenu kaotično rasti. I tu treba reći da se ne radi o tržišnim principima, cijena plina nije rasla zbog nesrazmjera u potražnji i ponudi, plina je bilo sasvim dovoljno, a na porast cijene utjecali su špekulanti koji koriste kriznu situaciju kako bi preko leđa građana i poduzetnika ostvarivali enormne profite. To je ono kada govorimo da nismo u normalnoj situaciji nego su ovo izvanredne okolnosti, pa tako moramo i reagirati.

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Što dalje slijedi na razini EU-a kad je borba protiv energetske krize u pitanju?

– Realizacija, da budem direktan. Hrvatska je u odnosu na mnoge druge države u dobroj poziciji, imamo diversificirane izvore dobave, imamo LNG čiji ćemo kapacitet udvostručiti, nešto plina proizvodimo i iz vlastitih izvora. I imamo potencijal u obnovljivim izvorima, uz solare koje sam spomenuo, prije nekoliko dana pokrenut je i veliki natječaj za istraživanje geotermalnih potencijala.

Svaka država ima specifičnosti, ali sigurno je to da ćemo se više oslanjati na vlastite izvore, da se LNG terminali grade i da ćemo se riješiti ovisnosti o ruskom plinu.

Jesenski paket mjera

Distributeri goriva su među najnezadovoljnijima već duže vrijeme, no država pritom normalno ubire PDV?

– Na to mogu reći da su još dulje vrijeme distributeri goriva ostvarivali jako dobre zarade, a sada više nije normalna, nego izvanredna situacija. Svatko u društvu u ovom trenutku mora zauzdati vlastite apetite i biti svjestan šire slike i odgovornosti prema društvu, prema državi, prema našim građanima. Ako 10 godina više nego dobro zarađuješ i ostvaruješ profite, onda je sad vrijeme da se malo i vrati građanima. Isto tako, Vlada kontinuirano olakšava uvjete poslovanja, samo u ovoj godini ostavit ćemo poduzetnicima milijardu kuna, oko 130 milijuna eura kroz ukidanje parafiskalnih nameta. Znači, mora postojati balans, ne mogu se samo koristiti benefiti koje Vlada osigurava, a s druge se strane ponašati sebično i gledati samo zaradu. Ovo nisu vremena za to.

Očekujete li probleme s poslovanjem HEP-a nakon provedbe mjera, i kako će se ti problemi rješavati?

– Naši građani i poduzetnici plaćaju struju po višestruko nižim cijenama u odnosu na tržišne. Naime, u jesenskom paketu mjera smo značajno opteretili poslovanje HEP-a kako bismo pomogli našim građanima i gospodarstvu. Primjerice, struja je kod nas za građane i dio poduzetnika skoro 60 posto jeftinija u odnosu na cijenu struje u Sloveniji, a Vlada će ako to bude potrebno podržati HEP kako bi i dalje dobro funkcionirao.

Hrvatska brodogradnja sektor je koji također pokrivate – situacija u »3. maju« sada se čini stabilnom, no čini se da postoji kadrovski problem, nitko se ne želi uhvatiti u koštac s vođenjem takve tvrtke. S druge strane, Uljanik još nije riješen trajno – što se može očekivati prema pulskom škveru, nova državna jamstva ili neki drugi model? Kako teku razgovori s češkim interesentima?

– Što se tiče »3. maja«, Vlada Republike Hrvatske je 7. srpnja 2022. donijela odluku o davanju državnih jamstava za kreditno zaduženje za praćenje dovršetka gradnje broda Nov. 527 i za osiguranje izdavanja garancija za garantni period. Društvo »3. maj« Brodogradilište d.d. zaduženo je dostaviti program restrukturiranja. Uprava Društva dostavila je još 8. kolovoza 2022. godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvu financija radni prijedlog programa restrukturiranja društva »3. maj« Brodogradilište d.d., te su oba ministarstva upravi dostavila svoja očitovanja. Od tada je uslijedilo nekoliko iteracija prijedloga programa restrukturiranja te je posljednja zaprimljena 28. prosinca 2022. Prema tome, kako bi »3. maj« mogao funkcionirati u budućnosti, potrebno je proći kroz proces restrukturiranja i osnaživanja na svim razinama.

Za Uljanik je, kao što znate, pristigla ponuda zainteresiranog češkog investitora za kupnju poslovnih udjela u društvu. Odluku o načinu prodaje poslovnih udjela donosi Skupština vjerovnika društva Uljanik Brodogradilište d.d. u stečaju, a sjednica je zakazana za 16. siječnja 2023. godine. Stoga sad ne bih spekulirao i prejudicirao odluke. Pričekajmo koji dan.