Stopa femicida je u porastu, iako je riječ o ubojstvu koje se može predvidjeti i točno se zna linija nasilja koja do njega vodi.

Hrvatski sustav to ne prepoznaje, a unatoč kvalitetnom zakonu, prava žrtava učestalo se krše, novčanim kaznama za nasilnike odvraća ih se od prijavljivanja novog nasilja i događaju se eskalacije koje završavaju i smrću, upozorile su predstavnice riječkog Centra za nenasilje i ljudska prava SOS na sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova na temu femicida u Hrvatskoj.

Tim je skupom, i nizom drugih događanja, obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, dan na koji je 1999. godine u zagrebačkom Općinskom sudu tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, sutkinju Ljiljanu Hvalec i teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Koliko je sustav nemoćan pred ovim problemom, pokazuje brojka od 12 ubijenih žena od početka ove godine i činjenica da su femicidi u Hrvatskoj, kao i nasilje nad ženama, sve učestaliji.

Iz Autonomne ženske kuće Zagreb podsjećaju da je svaka treća žena i djevojka preživjela fizičko ili seksualno nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, a stopa nasilja povećala se tijekom pandemije koronavirusa.

Obiteljsko nasilje u brojkama

Podaci MUP-a to potvrđuju: ove godine policija je evidentirala 1.223 slučaja nasilja nad ženama, odnosno 6,1 posto više žrtava takvog nasilja u odnosu na 2021. godinu. U zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je, čulo se danas, ubijeno 398 žena.

– Ove godine imamo 26 posto više djela nasilja na štetu obitelji ili bliskih osoba – ozljeda, prijetnji i ubojstava, a broj ubojstava žena raste: u prvih osam mjeseci ove godine od ukupno 22 ubojstva 12 je počinjeno nad ženama, dok je lani od ukupno 19 ubojstava njih osam bilo na štetu žena, iznijela je u Saboru Irena Petrijevčanin, državna tajnica u MUP-u.

I podaci Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova nisu ohrabrujući: broj prekršajnih prijava nasilja nad ženama je u padu, dok kaznena djela rastu.

Tako je od 2009. godine, kad je evidentirano gotovo 20.000 prekršajnih prijava i oko 400 kaznenih djela nasilja u obitelji, u 2021. godini podneseno 8.000 prekršajnih prijava i više od 6.000 kaznenih prijava, upozorio je Nebojša Paunović, savjetnik pravobraniteljice.

Što nam sve prolazi ispod radara

– Brojke su zabrinjavajuće, pitanje je dana kad će kaznena djela prestići prekršajna, a ispod radara prolaze nam teška kaznena djela koja su u porastu, kaže Paunović.

S druge strane, navodi kako novčano ili uvjetno kažnjavanje prekršajnih djela nasilja u obitelji pridonosi novom nasilju i težim kaznenim djelima, jer nasilnik ne osjeća kaznu kao nešto što bi ga odvratilo od nasilja.

Štoviše, novčanu kaznu na kraju nerijetko plati – žrtva. Policija je, dodaje, napravila puno jer se ide na teže kvalifikacije slučajeva nasilja, ali trend traži ozbiljniju reformu u smjeru procesuiranja i resocijalizacije nasilnika, podrške žrtvama i osnaživanju službi za prevenciju.

Ministarstvo rada, socijalne politike i obitelji u dvije je godine pokrenulo izgradnju šest skloništa za žene žrtve nasilja te ih je danas 25 s ukupnim kapacitetom od 352 smještajne jedinice. Popunjenost im je u pandemiji bila 50 do 60 posto.

– U svakom trenutku kad dođe do nasilja postoji slobodno mjesto za ženu, djecu i sve žrtve takvog nasilja, a na raspolaganju je i besplatna 24-satna telefonska linija 116 006, na kojoj žrtve nasilja mogu dobiti pomoć, istaknula je državna tajnica Margareta Mađerić.

Nemaju zaštitu društva, nitko ih ne čuje

Iz SOS centra Rijeka tvrde kako njihove korisnice nemaju zaštitu društva, i boje se za svoj život.

– Naše korisnice ne vide pomake. Njih muči da ih se ne čuje, ne shvaća ozbiljno, boje se partnera, boje se za djecu, boje se sustava.

Svakodnevno žive s prijetnjama, samo sam jutros imala dva takva slučaja, navela je Lorena Zec. “Žena iz Gospića koju je partner gotovo ubio imala je sreću.

Ne smijemo dozvoliti da ženski životi ovise o sreći jer je femicid najpredvidljivije ubojstvo. Krucijalno je da se žrtvi vjeruje i tada će sustav funkcionirati”, dodala je.

U evidencijama MUP-a stoji da su počinitelji femicida samo u 10 posto slučajeva planirali ubojstvo, u 14 posto nabavili oružje, dok se u 61 posto slučajeva nisu pripremali za to.

Izjava koja govori sve o nasilniku

U više od 50 posto slučajeva nasilje nije bilo prethodno prijavljivano policiji. Iz udruge SOS poručuju pak da se nasilje nad ženama treba promatrati drukčije, jer je izjava partnera “ako odeš oduzet ću ti djecu” dovoljan znak da je spreman i na teže oblike nasilja.

Iva Čatipović smatra upitnim koliko će dugo skloništa za žene imati osigurano financiranje, a smjestiti se u njih mogu od šest do najviše 12 mjeseci.

“Tamo nema mjesta za trudnice, žene s invaliditetom ili starijom muškom djecom. Zaboravlja se i na žene koje su ubili vlastiti sinovi. Gospođa od 75 godina može sa svojom mirovinom biti u skloništu šest mjeseci, ali što će onda?”, pita se Čatipović.