Farmaceutska industrija na lobiranje u Bruxellesu troši 40 milijuna eura godišnje

Foto Reuters

Na lobiranje troše 15 puta više od civilnog sektora koji se bavi javnim zdravljem. Primjerice, i Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan  pozive na sastanak od strane različitih farmaceutskih tvrtki ili lobista prima gotovo na dnevnoj bazi

ZAGREB  Utjecaj moćnog farmaceutskog lobija na odluke koje se donose u tijelima Europske unije sve je veći: prema izvješću neprofitne organizacije Corporate Europe Observatory (CEO), koja nadzire utjecaj korporativnih lobista u određivanju politika Europske unije, farmaceutska industrija na lobiranje u Bruxellesu troši najmanje 40 milijuna eura godišnje, a samo u prva četiri i pol mjeseca Junkerovog  predsjedanja Europskom komisijom desetak je farmaceutskih tvrtki održalo više od 60 sastanaka s različitim tijelima EK važnima za donošenje ključnih odluka za farmaceutsku industriju.   

Troškovi i veći

Kako se navodi u izvješću CEO, lobiranje farmaceutske industrije u sjedištu Europske unije dramatično raste, a industrija na to troši 15 puta više od civilnog sektora koji se bavi javnim zdravljem ili dostupnošću lijekova. Osim izravnog lobiranja, prakticiraju se učestali sastanci sa službenicima EK i prisustvo u savjetodavnim tijelima. Farmaceuti nastoje prikriti prave razmjere svog djelovanja pa se procjenjuje da bi troškovi koje farmaceuti ulažu u lobiranje mogli biti i daleko veći od onog što se prikaže u službenom registru.  Deset vodećih farmaceutskih kompanija na lobiranje, stoji u izvješću, danas troši šest milijuna eura više nego 2012. godine, dok je vodećih devet europskih farmaceutskih udruga objavilo sedam puta veći porast troškova lobiranja od spomenutog. U fokusu su im sve teme koje se tiču njihovog poslovanja, a osobito TTIP, u kojem vide šansu za očuvanje tajnosti kliničkih istraživanja čiju veću transparentnost traži Europska komisija.

Deset najvećih farmaceutskih kompanija u službenom je registru prijavilo sljedeće uplate za lobiranje u 2014. godini

Kompanija          mil. eura

Bayer           2,46

GlaxoSmithKline       1,5 – 2

Novartis          1,5 – 2

Astra Zeneca          1,5 – 2

Amgen            1,25 – 1,5

Pfizer           1 – 1,25

Roche           1 – 1,25

Merck Sharp&Dohme      0,9 – 1

Eli Lilly           0,7 – 0,8

Shire           0,7   

     ukupno           13,6 mil. eura

Sa sve intenzivnijim pokušajima neizravnog utjecanja farmaceutske industrije na odluke koje se donose u Europskom parlamentu susreće se i eurozastupnica Biljana Borzan, koja pozive na sastanak od strane različitih farmaceutskih tvrtki ili lobista prima gotovo na dnevnoj bazi.

Stup srama

– Moj je stav da ni s kim ne razgovaram osobno. Mogu mi se obratiti e-mailom, a na mom znanju i iskustvu je da procijenim koliko smisla ima stav koji netko zastupa. Ne želim da me se stavlja u kontekst povezanosti s farmaindustrijom – kaže Borzan. Kad je u parlamentu na dnevnom redu bila duhanska direktiva, samo je Phillip Moris u parlament poslao 250 lobista, a zastupnici koji su sjeli s nekim od njih izašli su u medijima na listi srama. »Ne želim tako nešto sebi dopustiti«, veli Borzan koja direktno komunicira samo s udrugama pacijenata.

Iz CEO upozoravaju da i iza takvih udruga stoje farmaceutske tvrtke koje su ih osnovale i izdašno ih potpomažu, no to je, kaže, ne smeta.

– Nakon deset godina rada u ambulantama, imam dovoljno iskustva procijeniti krije li se iza stava udruge pacijenata interes krupnog kapitala, što i ne mora biti u koliziji s općim interesom, veli Borzan. I sama, priznaje, uočava sve veći pritisak farmaceutskog lobija koji je, kako kaže, najdjelotvorniji kod pučana i liberala koji i ne kriju da štite interese kapitala.