SDP i Socijaldemokrati davno su se politički razišli nakon sukoba na Iblerovom trgu. Peđa Grbin povukao je neke oštre poteze, a kao žrtva takve politike bio je i saborski zastupnik Erik Fabijanić koji je stvarao SDP u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Ako se činilo da bi se možda i mogli izgraditi porušeni mostovi između nekadašnjih stranačkih suradnika, nakon glasanja o obuci ukrajinskih vojnika koja nije dobila potrebnu dvotrećinsku većinu u Saboru, jasno je da su SDP i Socijaldemokrati dva različita politička svijeta.

Odluka o obuci ukrajinskih vojnika nije dobila potrebnu dvotrećinsku većinu u Saboru, ali je zato unijela disonantne tonove u hrvatski politički prostor. Vi i vaši kolege iz Socijaldemokrata ste je podržali. Zašto?

– Jer je to ispravno, ljudski, moralno, pravedno i u skladu s antifašističkim vrijednostima. U našim krajevima u II. svjetskom ratu partizani su se borili protiv okupatora. U Domovinskom ratu hrvatski branitelji su se borili protiv okupatora. Danas se Ukrajinci bore protiv okupatora. Moja je obitelj i prije II. svjetskog rata osjetila »blagodati crnokošuljaša«. Sva ta zla se opet događaju. Najlakše je zažmiriti, sakriti se u mišju rupu i reći »ovo nije naš rat«. Taj rat je, međutim, već došao do nas i osjećat ćemo ga sve više i više. Cijene energenata su već generirale inflaciju u čitavoj Europi. Sjetimo se i pada drona u Zagrebu. Kako bismo reagirali da je pogodio zgradu u kojoj inače spava mnoštvo studenata? Hrvatskoj je u interesu pomoći Ukrajini u okviru EU-a i NATO-a kako bi se taj rat okončao što prije. Podsjećam i da je Ukrajina priznala Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu 11. prosinca 1991. godine. Samo su Slovenija i Litva to učinile ranije. Dobro pamtim i dan uoči napada na Ukrajinu. Tog jutra sam sudjelovao na sjednici Hrvatsko-ukrajinske parlamentarne skupine u svojstvu predsjednika Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Kolege iz Ukrajine su nas upozorili što Rusija sprema, a to se nažalost dogodilo idući dan, 24. veljače. A već 25. veljače Sabor usvaja Deklaraciju o Ukrajini, koja je politički temelj za sve druge odluke i propise koje se odnose na ratnu dramu ukrajinskog naroda. Na tragu toga, kao predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju predložio sam prekid aktivnosti hrvatsko-ruske i hrvatsko-bjeloruske parlamentarne skupine, što je jednoglasno i usvojeno. Od početka rata u Ukrajini održan je niz bilateralnih sastanaka u kojima su sudjelovali i čelni ljudi Verhovne Rade i Sabora u kojima se uvijek isticala zahvalnost za humanitarnu pomoć i pomoć u naoružanju koju hrvatski građani daju ukrajinskom narodu. I na kraju, ali ne manje bitno, pomoć EUMAM ne predviđa odlazak pripadnika HV-a u druge zemlje te stoga ne bi bili izloženi pogibelji. Sjetimo se da je jedan hrvatski vojnik poginuo u Afganistanu. Ovdje naši dečki ostaju kod kuće i samo bi obučavali ukrajinske branitelje.

Koga briga za Grbina

Nakon vaše odluke predsjednik SDP-a Peđa Grbin poručio je da prekida svaku suradnju sa Socijaldemokratima. Kako to komentirate?

– Na ovo pitanje odgovorit ću na vrlo riječki način: šta da? Koga briga. Grbin je otkazao suradnju s mnogima davno prije, kada je izbrisao ili izbacio iz stranke više od pola članova kluba zastupnika SDP-a. A neki su zbog toga i sami izašli. Zar mislite da bi nama bilo pametno i normalno surađivati s čovjekom koji je preko noći eliminirao članove SDP-a u Zagrebu i drugim sredinama bez ikakvog obrazloženja i bez pravne osnove te time uskratio sva moguća prava bivšim članovima koji su preko dva-tri desetljeća gradili SDP i time povrijedio njihova temeljna građanska prava.

Što mislite o tezi da su Socijaldemokrati postali žetončići premijera Andreja Plenkovića?

– Isti dan kad se glasalo o Ukrajini, HDZ i SDP zajedno su izglasali Zakon o dodatnom porezu na dobit, dok je oporba bila protiv. Riječ je o primjeni direktive kojom EU želi dodatno oporezovati tvrtke koje su se prekomjerno obogatile beskrupolozno koristeći krizu uzrokovanu pandemijom i ratom u Ukrajini. U našem zakonu, međutim, bit će oporezovana i ona poduzeća koja se nisu okoristila tijekom krize, već samo uspješno poslovala. To dodatno fiskalno opterećenje uskratit će kvalitetnim poslodavcima sredstva za povećanje plaća svojim radnicima baš sada kad imamo visoku inflaciju. Jesu li zbog toga zastupnici SDP-a žetončići, ne znam, ali znam da taj zakon ne ide u korist ni radnika, ni poslodavaca, ali ide Plenkoviću u korist.

Što je bit, prema vašem mišljenju, u vezi s ovom odlukom i što znači njezino neprihvaćanje kada je Hrvatska u pitanju?

– Bit je da je Hrvatska demokratska država i da ima pravo izglasati, kao i neizglasati, ovu ili neku drugu odluku ili bilo koji propis. Bit je da izglasavanjem ili neizglasavanjem Hrvatska preuzima odgovornost kao država u cjelini, a ishodom glasovanja prema svojim građanima kao i prema međunarodnoj zajednici. Teško je danas procijeniti hoće li i u kojoj mjeri Hrvatska biti opterećena stigmom neizglasavanja ove odluke koju su prihvatile 24 države članice EU-a. Jedno je očito, a to je da od toga sigurno nećemo imati nikakve koristi.

Ne živim od politike

Je li prema vašem mišljenju prihvatljiva retorika premijera Plenkovića koji, moglo bi se reći, prijeti svima onima koji nisu podržali odluku u Saboru?

– Osuđujem svaku vrstu prijetnje, pa i one retoričke. Zato Plenković i nije dobio potreban broj glasova. Ako pogledate raspravu u Saboru o toj temi, iz istupa HDZ-ovih zastupnika ne bismo nikako stekli dojam da traže široku podršku oko ovog pitanja. Ako im je bio cilj da odluka ne prođe, onda u redu. Ali ako im je bio cilj da odluka prođe, onda su totalno pogriješili u strategiji nastupa.

Kako ocjenjujete pojašnjenja predsjednika SDP-a Peđe Grbina da je u ovom slučaju bila riječ o nepoštovanju procedure i da je SDP branio Ustav?

– Klub zastupnika Socijaldemokrata jedini se iz tog razloga obratio u čak dva navrata Ustavnom sudu. Saborska procedura nije prekršena. Vlada nije dobila suglasnost predsjednika Repubilke, pa shodno tome, umjesto natpolovične većine svih zastupnika, za izglasavanje je bila potrebna dvotrećinska većina. Ako predsjednik republike i Peđa Grbin smatraju da je prekršen Ustav, neka se obrate Ustavnom sudu.

Je li prema vašem mišljenju SDP postao politička transmisija predsjednika Zorana Milanovića i je li Milanović predsjednik SDP-a u sjeni?

– Nisam više član SDP-a pa više nisam opterećen tim odnosima. Dobar dio sadašnjih zastupnika SDP-a su nekad bili bliski suradnici ili zastupnici, pa i ministri u razdoblju kada je Zoran Milanović bio predsjednik Vlade pa o tim političkim transmisijama treba pitati njih.

Kakve su danas vaše političke ambicije i jeste li zadovoljni smjerom i dinamikom kojim idu Socijaldemokrati?

– Moje su ambicije što kvalitetnije i savjesnije odraditi mandat u ovom sazivu. Ne živim od politike, pa ni sad ne primam saborsku plaću. Drugim riječima, ne ovisim niti sam politički ovisio o bilo kome. Aktivan sam u politici nešto više od tri desetljeća. Mnogo toga se u tom razdoblju promijenilo. U pravilu nagore. Sve manje ljudi izlazi na izbore jer u biti i nemaju za što glasati. Lov pojedinaca za naslovnice u medijskom prostoru postao je bitniji od sadržaja. Ako si napravio neki incident, uspjeh ti je zajamčen. Socijaldemokrati ne žele sudjelovati u takvom cirkusu nadmetanja. Naše rasprave su stručne i argumentirane. Za takav stil rada smo se opredijelili jer želimo prije svega privući one ljude koji zaobilaze biračka mjesta jer ne žele pridonijeti tom cirkusu. To znači, vratiti politiku u pravi smjer. Ako ćemo u tome uspjeti, odlučit će građani.

Počinjemo od nule

Dok ste bili u SDP-u, bili ste poznati kao terenski radnik. Čini se da su, kada je riječ o terenskom radu, Socijaldemokrati inertni. Neće li to ugroziti opstanak Socijaldemokrata kao pollitičke stranke?

– Socijaldemokrati počinju od nule. Puno toga je napravljeno, a uvijek može i mora bolje. Sve aktivnosti sami financiramo jer sredstva od saborskih mandata idu u SDP. Ono što nas drži zajedno je ideja i entuzijazam. Ako pogledate naše mrežne stranice, grupe i kanale komunikacije, vidjet ćete da i nismo baš inertni.

Kako stojite u Primorsko-goranskoj županiji i u Rijeci kada je riječ o osnivanju ogranaka Socijaldemokarata i radi li se išta po tom pitanju?

– Sve u svoje vrijeme. Bilo da je riječ o udruzi ili stranci.

Možete li ocijeniti poziciju predsjednika Zorana Milanovića kada je riječ o ratu u Ukrajini i o odnosu Hrvatske prema svemu što se tamo događa i što mislite o ocjeni da je Milanović putinovac i rusofil?

– Njega je nemoguće ocijeniti, ali njegove izjave doprinose takvoj percepciji u javnosti.