U odnosu na prijepodne, poboljšao se odaziv na manjinske tj. izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama, izvijestilo je u nedjelju poslijepodne Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Nadamo se da će do 19 sati, do kada je otvoreno 840 biračkih mjesta, odaziv biti i veći i da će birači iskoristiti priliku i izabrati one koji će u iduće četiri godine najbolje predstavljati njihove interese, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

Konačan podatak o odazivu znat će se u ponedjeljak, kada će DIP na svojim stranicama objaviti i cjelovite izborne rezultate.

Podaci u 17 sati

Prema DIP-ovim podacima objavljenim u 17 sati, najbolji odaziv je u Međimurskoj (22, 5 posto), Ličko-senjskoj (15, 5 posto) i Vukovarsko-srijemskoj (11, 5 posto) županiji.

Mjereno u postotcima, najveće zanimanje za izbor manjinskih vijeća i predstavnika u općinama, gradovima i županijama, pokazali su pripadnici romske (između 16 i 20 posto), mađarske (između 14 i 18 posto), češke (između 12 i 14 posto), slovačke (između 12 i 16 posto) te bošnjačke manjine (od 10 do 14 posto).

Nominalno, na birališta je najviše izašlo predstavnika najbrojnije srpske manjine, na razini županija 9.5000, na razini gradova 3. 700, a na razini općina 5.000 birača, kazao je Hojski.

Manjinska vijeća biraju se u županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1, 5 posto stanovništva, u gradovima i općinama u kojima živi više od 200 te u županijama u kojima živi više od 500 pripadnika neke manjine.

Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a u nekoj županiji, gradu, općini, živi najmanje 100 pripadnika neke manjine, njeni pripadnici biraju svog predstavnika.

U općinska manjinska vijeća bira se 10 članova, u gradska 15, a u županijska 25.

Manjinska vijeća u nedjelju bira 14 nacionalnih manjina, a predstavnike njih 19.

Biraju 339 vijeća i 106 predstavnika u 201 jedinici: u 19 županija i Gradu Zagrebu, u 65 gradova i 116 općina.

Pravo birati svoja vijeća i predstavnike ima oko 235.000 birača.

‘Mekša’ izborna pravila

Za manjinske izbore vrijede ‘mekša’ pravila nego za ostale vrste izbora, pa na njima, primjerice, nema izborne šutnje, pa ni kazni za njeno kršenje, nema nadzora financiranja izborne promidžbe, ne provjerava se poštivanje načela ravnopravnosti spolova.

Sredstva za pokriće izbornih troškova osiguravaju općine, gradovi i županije u kojima se izbori održavaju.