Zoran Milanović / Foto Goran Stanzl/PIXSELL
Čak i ako rezultati izbora otvore mogućnost da Milanović bude mandatar, cijela operacija bit će iznimno zahtjevna
povezane vijesti
Plan predsjednika Zorana Milanovića i SDP-a, s kojim ide u izbore kao kandidat za premijera, jest da ako nakon izbora 17. travnja vidi da SDP ima dovoljno mandata za pokušaj formiranja vlade, tada podnese ostavku i krene u pregovore o formiranju vlade.
U tom slučaju na Pantovčaku ga mijenja novoizabrani predsjednik Sabora, a to bi po planu SDP-a trebao biti Siniša Hajdaš Dončić.
Tada Milanović može zaigrati na dvije mogućnosti – ili formiranje vlade u kojoj bi bili SDP, njihovi partneri iz Centra i drugih stranaka koalicije Rijeke pravde, ali i DP, Most i drugi.
Ili pak, što je mnogo realnije s obzirom da DP i Možemo! sigurno ne mogu biti u istoj vladi, to je pokušaj osnivanja manjinske “vlade nacionalnog spasa” u kojoj bi bili njemu bliski nestranački ljudi, s čijim imenima je već izašao, dok bi ga iz Sabora podržali i DP, i Most, i Možemo! i drugi. Naravno, uvjet za to je da SDP dobije relativnu većinu.
No, i tada ostaje otvorena dilema koji će to točno biti trenutak nakon proglašenja izbornih rezultata u kojem Milanović daje ostavku – on, naime, ne može početi voditi pregovore s potencijalnim partnerima dok je šef države jer bi to bilo neustavno, i postoji opasnost da Ustavni sud tada poništi rezultate izbora.
Čim počne voditi pregovore o sastavu vlade trebao bi dati ostavku, no plan je da to umjesto njega čini Siniša Hajdaš Dončić, a kad dogovori budu finalizirani, tek tada Milanović planira zaista odstupiti, i postati mandatar za sastav vlade. Dakle, u onom trenutku kad bude siguran da ima 76 potpisa.
Pitanje je međutim može li Hajdaš Dončić imati isti autoritet kao Milanović, i uspješno provesti te pregovore. To je razlog zašto predsjednik Republike stalno spominje maksimalni ustavni rok od 60 dana.
Stoga ova izborna neizvjesnost neće nestati sa samom izbornom večeri 17. travnja.
