ZAGREB – Europska komisija nije zaprimila od hrvatskih vlasti nikakav službeni zahtjev za produljenjem roka za korištenje Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF).

Rok od 18 mjeseci određen je uredbom EUSF-a. Komisija će nastaviti blisko surađivati s hrvatskim tijelima kako bi pružila podršku i savjete o naporima u provedbi, piše u odgovoru na upit našeg lista glasnogovornice Europske komisije zadužene za kohezijsku politiku i strukturne reforme Veronice Favalli.

U odgovoru se dodaje da »postoji redovita komunikacija između Europske komisije i hrvatskih vlasti kako bi se podržali napori vaše zemlje za obnovu nakon potresa, posebice kroz sveobuhvatnu strategiju iz više fondova«.

– Pismo na koje se pozivate datira od 10. siječnja 2022. i ono je nastavak sastanka koji je Europska komisija održala s hrvatskim vlastima u prosincu o stanju napora za obnovu, te o najboljem mogućem i pravovremenom korištenju financijske potpore koju je odobrila Europska komisija, piše u odgovoru glasnogovornice Favalli.

Postoje ugovori

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek demantirala je u četvrtak kasnije uvečer da je Europska komisija odbila zahtjev Hrvatske za produljenje roka za korištenje europskih sredstava za obnovu od potresa jer nešto takvo nije niti zatraženo.

Neki mediji objavili su da je u Zagreb stiglo pismo iz Europske komisije u kojem se odbija zahtjev Hrvatske o produljenju roka za trošenje novca iz Fonda solidarnosti, te da će zbog toga Hrvatska vjerojatno morati vratiti dio od odobrenih 5,1 milijardu kuna jer ih neće stići potrošiti u roku od 18 mjeseci, odnosno do 19. lipnja, kada istječe rok za njihovo trošenje.

– To nije istina. Ne radi se o odbijenici, niti o odgovoru na neko traženje. Nismo tražili produljenje roka, niti se o tome u ovome trenutku razmišlja. Radi se o uobičajenom pismu, takozvanom »folow upu« sa sastanka hrvatskih predstavnika i Europske komisije u prosincu na kojem su se dogovorili oko dinamike daljnjeg rada i izvještavanja Europske komisije. A novinari su se referirali i onda to prenijeli kao navodnu odbijenicu dio u kojem se govori o rokovima, rekla je ministrica. Dodala je da »ne treba licitirati hoće li rokove trebati produljiti jer bi šest mjeseci prije isteka roka bilo neozbiljno prognozirati što će se realizirati, a što neće«.

– Idući sastanak s Europskom komisijom o ovom pitanju bit će negdje početkom ožujka, rekla je Koržinek.

Hrvatska je dosad uspjela potrošiti tek dva posto od 5,1 milijardu kuna iz europskog fonda iz kojeg se financira samo hitna obnova nakon potresa koji se u Zagrebu dogodio u ožujku 2020. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata je 11 milijardi kuna, a ugovoreno ih je osam milijardi. Ostale faze obnove financirat će se iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti te iz drugih izvora.

– Od početka smo znali da je riječ o dugotrajnom projektu, ali ja vjerujem da ga radimo onako kako ga treba raditi, stručno i po svim pravilima. Da to traje, nažalost traje, kaže Obuljen Koržinek.

Očita greška

Ministar Horvat ustvrdio je da niti je Hrvatska u ovom trenutku formalno podnijela bilo kakav zahtjev, niti je formalno stigla bilo kakva odbijenica, navevši da su ugovoreni ugovori za projekte u vrijednosti od oko osam i pol milijardi kuna. Mostovi saborski zastupnici poručili su jučer da cjelokupna Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem mora dati ostavku nakon što je Europska komisija, kako su rekli, odbila produljiti rok Hrvatskoj za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, kroz sanaciju posljedica potresa.

– Ovo je debakl jer, iako se premijer Plenković hvalio kako će on lako produljiti rok samo jednim pozivom Ursuli von der Leyen, očito je da je jako pogriješio i krivo procijenio situaciju. Stoga, više nije dovoljno da ode ministar Horvat. Cijela nesposobna Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem mora otići, priopćili su iz Mosta. Smatraju kako se ne može prijeći preko činjenice da je ova Vlada svojim nečinjenjem, inertnošću i bahatim stavom »lako ćemo« uspjela prokockati novac namijenjen obnovi Zagreba.

Iz Mosta su uvjereni kako se time samo dodatno potvrđuje činjenica da je projekt obnove Zagreba i Banije nakon potresa zapravo propao projekt.

Kvaliteta kadroviranja u Vladi

– Na Banovini u aranžmanu države nije obnovljena nijedna kuća, dok je više od tridesetak objekata izgrađeno u privatnoj inicijativi, tvrde u priopćenju. U Mostu tvrde da se sada najbolje vidi »sposobnost« premijera Plenkovića, njegove »briselske veze« te kvaliteta kadroviranja u kojem je baš on izabrao ministra graditeljstva Darka Horvata i ostale članove Vlade, za koje navode da se iz dana u dan »osipaju novootkrivenim korupcijskim skandalima i aferama«, navode mostovci u priopćenju.