Izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu otklonjene su primjedbe Europske komisije (EK) vezane uz nemogućnost da odvjetničko društvo iz neke od članica EU-a osnuje drugo odvjetničko društvo u Hrvatskoj.

Poručili su to iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK) odgovarajući na naš upit nakon što je Europska komisija prošlog tjedna uputila službenu opomenu Hrvatskoj s prigovorom da RH nije uskladila svoje nacionalno zakonodavstvo s europskim koje omogućava slobodno kretanja odvjetnika i odvjetničkih tvrtki unutar Unije.

Pojednostavljeno rečeno, Europska komisija prigovorila je Hrvatskoj da zabranjuje odvjetničkim tvrtkama iz drugih članica da osnuju svoj ogranak u RH ili tvrtku kćer, dok takva mogućnost postoji za hrvatske odvjetničke firme u inozemstvu.

Zakonske izmjene stupile su na snagu još krajem 2021. godine, no opomena EK-a nije izostala.

Rok od dva mjeseca

– U predmetnim stajalištima Hrvatska odvjetnička komora u odnosu na svaki prigovor Europske unije detaljno i argumentirano obrazlaže zbog čega smatra da su odredbe hrvatskih nacionalnih propisa koje reguliraju obavljanje odvjetničke službe u Republici Hrvatskoj u potpunosti usklađene s europskom pravnom stečevinom i da europski odvjetnici nisu diskriminirani u pogledu obavljanja odvjetničke službe u Republici Hrvatskoj.

Ujedno ističemo da dostava službene opomene predstavlja samo način na koji Europska komisija iznosi svoja stajališta u pogledu primjene prava EU-a te ostavlja državi članici rok od dva mjeseca za očitovanje na navode iz predmetne opomene, navode iz HOK-a. Drugim riječima, skorašnjim očitovanjem Hrvatske bit će poznato koliko su doista primjedbe EK-a bile utemeljene, odnosno koliko su zakonske izmjene primjenjive u praksi.

– Hrvatska odvjetnička komora vjeruje da će Hrvatska u očitovanju Europskoj komisiji na predmetnu službenu opomenu podržati stajališta HOK-a koja su usmjerena na zaštitu hrvatskog odvjetništva i omogućavanje obavljanja odvjetničke službe domaćih i europskih odvjetnika u RH u skladu s europskom pravnom stečevinom, te da će se na taj način otkloniti prigovori Komisije, ističu iz Komore.

Spomenutim rokom od dva mjeseca Hrvatska mora odgovoriti i ukloniti eventualne nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje s preciznijim opisom zahtjeva.

Kako smo ranije izvijestili, postupak nadzora povrede prava EU-a ide u tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom, šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije.

No, dosadašnja praksa pokazuje da se većina slučajeva rješava prije upućivanja Sudu EU-a. Nesporno je da sukladno članku 27.a dopunjenog Zakona o odvjetništvu odvjetnička društva iz država članica Unije mogu osnivati podružnice u Hrvatskoj, štoviše, dodaju iz HOK-a, to nije bilo upitno niti prije izmjena i dopuna Zakona o odvjetništvu.

Robert Travaš / Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Izmijenjena regulativa

– Odvjetnička društva iz države članice Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u RH osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju trgovačka društva i ovom Zakonu – tako glasi navedeni članak izmijenjene regulative. S obzirom na navedene izmjene HOK je promijenio i svoj statut i implementirao ga u svoje odredbe.

Opomena EK-a odnosila se i na obavezu da inozemni odvjetnici koji žele raditi u hrvatskoj podružnici svog odvjetničkog društva moraju biti u radnom odnosu s matičnim društvom. Iz HOK-a objašnjavaju da za obavljanje službe u odvjetničkom društvu, pa tako i u podružnici istog društva, odvjetnik mora imati sklopljen ugovor o radu s matičnim odvjetničkim društvom.

– S obzirom na to da podružnica nema pravnu osobnost, odvjetnik ne može sklopiti ugovor o radu s podružnicom, već isključivo s društvom osnivačem podružnice. Hrvatski odvjetnici koji namjeravaju obavljati odvjetničku službu u podružnici europskog odvjetničkog društva u RH moraju regulirati svoj status odvjetnika u državi članici EU-a u kojoj europsko odvjetničko društvo ima registrirano sjedište, podsjećaju iz Komore.

Iz izvještaja predsjednika HOK-a Roberta Travaša o utjecaju briselske administracije na zemlje srednje i istočne Europe objavljenog u cehovskom časopisu Odvjetnik, može se iščitati velik dio odgovora na ovu problematiku.

– Prvenstveni je zadatak Komore u odnosu prema inozemstvu i EU-u zaštita interesa odvjetnika i odvjetničkih društava u RH. Tako se uostalom ponašaju i trebaju ponašati i druge europske odvjetničke komore. To ne isključuje suradnju i prekogranično obavljanje odvjetničkih usluga, ali na reguliran način i u skladu s propisima zemlje u kojoj se odvjetnička usluga obavlja, uvažavajući sve njezine specifičnosti, upozorio je Travaš, odbijajući prigovore na »preveliku konzervativnost HOK-a« ili navodnu neusklađenost s propisima EU-a.

Travaš: Bara je sve manja, a sve više je krokodila

Predsjednik HOK-a Robert Travaš upozorava da treba uzeti u obzir slabu ekonomsku snagu građana RH i gospodarstva te broj odvjetnika koji nekontrolirano stalno raste.

– U Hrvatskoj trenutno obavlja odvjetničku službu oko 5.200 odvjetnika i oko 1.700 odvjetničkih vježbenika. Prema našim podacima, broj članova HOK-a raste za prosječno 8 posto godišnje, a obujam posla stalno pada i zbog prisustva stranih odvjetničkih društava na hrvatskom tržištu ili prikrivenoga obavljanja odvjetništva kroz organizacijske oblike velikih revizorskih kuća.

Osim toga, sve se veći broj poslova povjerava javnim bilježnicima. Neplanirano se obrazuju novi pravnici koji nakon završetka obrazovanja odlaze u odvjetništvo iz nužde i nemogućnosti zapošljavanja u državnim službama, pravosuđu ili gospodarstvu.

Tako je hrvatsko odvjetništvo postalo najveći poslodavac novim pravnicima, dok nam se s druge strane stalno smanjuje obujam odvjetničkih poslova. I tako dolazimo do one stare izreke da je bara sve manja i manja, a puno je i previše krokodila.

To, nažalost, dovodi do pada kvalitete odvjetničkih usluga i do dampinških cijena prilikom dogovaranja usluga, umanjenja ugleda odvjetnika i odvjetništva u društvu, ali i do nedostatka kolegijalnosti jer se u svakodnevnoj borbi za preživljavanje ponekad zanemaruje Kodeks odvjetničke etike, upozorio je predsjednik Komore.

HOK se i ranije očitao prema svim pitanjima koje EK smatra spornim, ističući da se odvjetništvo u RH ne može promatrati kao uobičajena gospodarska djelatnost.