RIJEKA – Svi hrvatski europarlamentarci prošlog su tjedna, zajedno s po dvoje zastupnika iz Italije i Slovenije, podržali osam amandmana zastupnika u Europskom parlamentu Valtera Flege kojima se traži revizija europske prometne TEN-T mreže i njezinih koridora.

Flego je amandmane o kojima će se, kako očekuje, raspravljati već početkom iduće godine, podnio Odboru Europskog parlamenta za promet (TRAN), a glavni je cilj svih amandmana proširenje TEN-T mreže u Hrvatskoj, u odnosu na prijedlog Europske komisije kojim bi kroz Hrvatsku prolazila četiri glavna koridora, u odnosu na sadašnja dva, no Flego ističe kako prijedlog Komisije nije dovoljno razrađen, posebno kada je riječ o proširenju mreže na Rijeku i Istru te njihovom povezivanju željeznicom i autocestama s ostatkom Europe.

Zbog toga je zatražio produženje koridora Baltik-Jadran do Rijeke, a ne samo do Zagreba, kako je predviđeno prijedlogom Komisije, čime bi Rijeka bila smještena na dva koridora TEN-T mreže, budući da se već nalazi na Mediteranskom koridoru.

Time bi se, smatra, osigurali preduvjeti za europsko financiranje nove željezničke pruge od Karlovca do Rijeke, ali i povezivanje Rijeke željeznicom i autocestom sa Slovenijom i Trstom te preko njih s mrežom autocesta i željeznica u središnjoj i zapadnoj Europi.

Novi prijedlog

Flego ističe kako nakon Schengena prometna povezanost mora biti strateški cilj Republike Hrvatske, a budu li prihvaćeni, njegovi bi amandmani to trebali osigurati.

– U prosincu 2021. godine Europska komisija izašla je s Prijedlogom Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže te izmjenama postojećih uredbi, a prema tom prijedlogu Hrvatska se nalazi na četiri europska koridora, Mediteranskom, Baltik – Jadran, Rajna – Dunav i novom koridoru Zapadni Balkan. Prijedlogom, međutim, nismo mogli biti zadovoljni, kaže Flego.

Koridor Baltik-Jadran, objašnjava, produžen je do Zagreba, ali ne i do Rijeke. Također, Mediteranski koridor novim prijedlogom završava u Zagrebu, umjesto na Mađarsko-ukrajinskoj granici čime, smatra, Hrvatska gubi vezu sa zaleđem istočne Europe.

– Novi koridor Zapadni Balkan koji ide od Trsta do juga Grčke, Hrvatskom prolazi od Zagreba do Slavonskog Šamca i spušta se koridorom 5C do Ploča. Međutim, luka Ploče ne ulazi u osnovnu mrežu, nego ostaje usko grlo na tom koridoru. Od naših većih luka imamo jedino Rijeku kao dio Mediteranskog koridora i dio osnovne mreže.

Pogledamo li na zemljopisnu kartu susjedi Slovenci, s jednom lukom nalaze se na dva koridora. Neke susjedne zemlje i njihove luke uključene su u osnovnu mrežu iako u potpunosti ne ispunjavaju uvjete, ali zbog geostrateške važnosti to su uspjeli.

Prijedlogom Europske komisije luka Rijeka ostaje jedina sjevernojadranska luka na samo jednom koridoru – onom Mediteranskom. Dok su Trst, Ravenna, Kopar i Venecija na dva koridora – Baltik -Jadran i Mediteranskom. To luku Rijeka stavlja u neravnopravan položaj.

Luci treba taj koridor kao i direktna željeznička i cestovna poveznica sa Zapadnom Europom, zbog razvoja kontejnerskog prometa.

Luka Rijeka ima oko tristo tisuća kontejnera godišnje, dok Luka Kopar ima gotovo milijun. Zašto je to tako. Zbog fizičkih kapaciteta terminala, željezničkog kolosijeka i nedostatno propusne pruge.

Zbog svih tih slabosti, u posljednjih deset godina izgubili smo značajan dio prometa, koji se usmjerio na luke Trst i Kopar, kaže Flego, dodajući kako već godinu dana intenzivno radi na pripremi zahtjeva koji bi Hrvatskoj osigurali ravnopravan položaj i direktnu cestovnu i željezničku vezu sa zapadnom Europom.

Ističe i kako s početkom rata u Ukrajini, morske luke posebno dobivaju na važnosti. Tijekovi roba se mijenjaju, a Rijeka i Ploče imaju, kako smatra, izrazito povoljan geostrateški položaj za uvrštavanje u glavnu europsku prometnu mrežu.

Pritom Rijeka, objašnjava, ima i dodatnu prednost u vidu LNG terminala, što je važno u sadašnjem trenutku obilježenom energetskom krizom.

Lučki gradovi

– Što se tiče Rijeke, Luka Rijeka za razliku od susjednog Kopra, ima mogućnost daljnjeg širenja. Izgradnjom i uključenjem nizinske pruge u koridor Baltik – Jadran, ojačat će svoje kapacitete.

Željeznica je žila kucavica za luku, a uključenjem cestovnog i željezničkog pravca Rijeka – Zagreb u osnovnu mrežu koridora Baltik – Jadran obvezat ćemo se do 2030. tu dionicu i izgraditi. Europska komisija nam tu može progledati kroz prste, pa nam omogućiti završetak pruge do 2035., međutim sve više od toga će značiti vraćanje europskih sredstava.

Osovina luka – željeznica donijet će gradu i Primorsko-goranskoj županiji nova radna mjesta, rast i razvoj gospodarstva, ali i jednakopravnost u odnosu na sve ostale lučke gradove na Sjevernom Jadranu. Rijeka i Riječani to zaslužuju.

Uz luku, tražili smo i spoj autocestom, na relaciji Žuta Lokva – Rijeka – Postojna, kao i izgradnju željezničkog spoja Rijeka – Trst. Riječ je o inicijativi koja bi trebala biti dovršena do 2040. godine, nama se to čini daleko, međutim ukoliko imamo dionice ucrtane na karte, uvijek zajedničkom inicijativom i spremnosti Vlada na suradnju uz pomoć europskih sredstava to možemo završiti puno ranije.

Bez jasne vizije ne možemo ni očekivati konkretne pomake u željezničkom prometu. A sada je vrijeme da o tome razmišljamo, kada se crtaju europske karte, kada se lome koplja o tome što će se graditi sljedećih deset ili dvadeset godina.

Podsjetio bih da su moji prethodnici u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić i Jozo Radoš još 2015. godine tražili uključenje luke Rijeka u koridor Baltik – Jadran, što je Europski parlament kao novu inicijativu i prihvatio. Sedam godina je brzo prošlo, a mi to nismo ostvarili.

Zato sam još više motiviran da to riješimo, to je ono što želim ostaviti Rijeci i Riječanima. Lučki grad koji stoji dostojanstveno i ima jednake mogućnosti poput Trsta ili Kopra, kaže Flego.

Transeuropska prometna mreža, ističe, ima i svoj fond financiranja, Instrument za povezivanje Europe (CEF) vrijedan 23 milijarde eura, namijenjen isključivo izgradnji europske prometne mreže, a širenje TEN-T mreže u Hrvatskoj omogućit će veće korištenje ovih sredstava.

– Sredstva iz ovog fonda moguće je koristiti jedino ukoliko ste na koridorima. Stoga je važno osigurati pristup, a druge fondove koristiti u druge svrhe.

Mi vlastitih sredstava za velike infrastrukturne projekte nemamo, stoga je CEF jako važan. Sada imamo mogućnosti ispraviti i doraditi prijedlog Europske komisije i to omogućiti. Kako bi ojačali startnu poziciju Hrvatske za međuinstitucionalne pregovore, u sljedećoj fazi ključno je zajedničkim snagama osigurati da što više naših prijedloga uđe u konačni tekst Europskog parlamenta, a isto očekujemo i od Vijeća i njihovog konačnog prijedloga.

Tema je izrazito važna, po prvi puta u povijesti EU-a, Europska komisija predlaže novi koridor Zapadni Balkan. Zemlje kandidatkinje imat će također mogućnost koristiti sredstva iz CEF-a, čime će po prvi put jedan EU fond biti na raspolaganju i zemljama koje nisu članice Unije.