ALPE D / Foto PIXABAY
Treba otpustiti prirodi stres, jer mi smo prirodi nametnuli vrlo veliki stres, vodi i zraku, upozorava Grisogono
povezane vijesti
Dok se u Alpama prošle godine otopilo više leda s ledenjaka nego ikada dosad, pa su ledenjaci izgubili više od rekordnih pet kubnih kilometara leda, ili taman toliko da bi, kad bi se spomenuta ledena masa ‘utisnula’ u kocku, njezini rubovi bili oko pet i pol puta viši od Eiffelova tornja, Europa je doživjela dosad najtoplije evidentirano ljeto koje je u prosjeku bilo toplije za 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2000. godine. Ako ikom spomenuto i ne daje na ekstremno i katastrofično, dodajmo da glaciolozi otprije upozoravaju da je stanje alpskih ledenjaka pravi pokazatelj posljedica klimatskih promjena i da bi, po pesimističnim predviđanjima, Alpe do 2100. godine mogle ostati gotovo u potpunosti bez leda, samo s dijelovima ledenih površina koji će činiti pet ili manje posto onoga što postoji danas.
Toplinski stres
Sve spomenuto dade se naći u godišnjem izvješću Copernicus službe za klimatske promjene Europsko stanje klime (ESOTC), s detaljima značajnih klimatskih događaja 2022. u Europi i svijetu. O vrijednosti ovog izvješća nešto govori činjenica da se podaci Copernicusa bilježe od 1979. godine, pa ga Copernicus, koji je dio svemirskog programa EU-a, objavljuje kako bi pružio dublji uvid u europsku klimu, na temelju svojih besplatnih i otvorenih klimatskih podataka. O onom s čim nas izvješće suočava govori već sam naslov koji kaže: »Neviđene ekstremne vrućine i raširena suša obilježile europsku klimu 2022.« Prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene posljednjih osam godina bile su najtoplije zabilježene, a Europa je lani doživjela svoje najtoplije ljeto dosad, praćeno s nekoliko ekstremnih događaja, uključujući intenzivne toplinske valove, suše i požare na otvorenim prostorima. Temperature diljem Europe rastu dvostruko više od globalnog prosjeka, brže od bilo kojeg drugog kontinenta.
Moramo se prilagoditi
Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene, rezultate komentira ovako: – Izvješće naglašava alarmantne promjene naše klime, uključujući najtoplije ljeto dosad zabilježeno u Europi, obilježeno neviđenim morskim toplinskim valovima u Sredozemnom moru i rekordnim temperaturama na Grenlandu. Razumijevanje klimatske dinamike u Europi ključno je za naše napore da se prilagodimo i ublažimo negativne učinke klimatskih promjena na kontinent. |
Podaci pokazuju da je prosjek za Europu za posljednje petogodišnje razdoblje bio oko 2,2 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskog doba (1850. – 1900.). Godina 2022. bila je druga najtoplija zabilježena godina, s 0,9 stupnja Celzijusa iznad nedavnog prosjeka. Pri tome je prošlo ljeto bilo najtoplije zabilježeno u Europi, s 1,4 Celzijeva stupnja iznad nedavnog prosjeka. Ekstremne vrućine tijekom kasnog proljeća i ljeta rezultirale su opasnim uvjetima za ljudsko zdravlje. Jer, zbog ekstremnih toplinskih valova tijekom ljeta južna Europa doživjela je rekordan broj dana s vrlo jakim toplinskim stresom.
Najsušnija godina
A kako su temperature bile visoke, tako je i laiku bilo za očekivati ono što je izvješće potvrdilo: jedan od najznačajnijih događaja koji su pogodili Europu bila je raširena suša. Tijekom zime 2021. – 2022., veći dio Europe doživio je manje snježnih dana od prosjeka, a u mnogim je područjima bilo i do 30 takvih dana manje. U proljeće su oborine bile ispod prosjeka na većem dijelu kontinenta, a u svibnju je zabilježena najmanja količina oborine u tom mjesecu u povijesti redovitih mjerenja. Nedostatak zimskog snijega i visoke ljetne temperature rezultirali su rekordnim gubitkom leda s ledenjaka u Alpama. Niske količine oborine, koje su se nastavile tijekom ljeta, zajedno s iznimnim toplinskim valovima, također su uzrokovale široku i dugotrajnu sušu koja je pogodila nekoliko sektora, poput poljoprivrede, riječnog prometa i energetike. Godišnja anomalija vlažnosti tla bila je druga najniža u posljednjih 50 godina, a samo su izolirana područja zabilježila uvjete vlažnosti tla iznad prosjeka. Riječni protok za Europu bio je drugi najniži u povijesti mjerenja, što obilježava šestu godinu zaredom s ispodprosječnim protokom. Tako je 2022. bila i najsušnija zabilježena godina, sa 63 posto europskih rijeka s protokom manjim od prosjeka.
Toplinski val na Arktiku i Grenlandu
Još je dramatičnije na Arktiku. U izvješću se upozorava da Arktičko područje doživljava drastične promjene u klimi. Temperature iznad Arktika porasle su mnogo brže od onih u većem dijelu ostatka svijeta. Godine 2022. bila je šesta najtoplija godina zabilježena za Arktik u cjelini i četvrta najtoplija godina za arktička kopnena područja. Jedna od najviše pogođenih arktičkih regija 2022. bio je Svalbard, koji je doživio svoje najtoplije zabilježeno ljeto s temperaturama u nekim područjima višim od 2,5 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka. Tijekom 2022. Grenland je također iskusio ekstremne klimatske uvjete, uključujući iznimnu vrućinu i oborine u rujnu, doba godine kada je snijeg tipičniji. Prosječne temperature za mjesec dana bile su do 8 Celzijevih stupnjeva više od prosjeka, a otok su pogodila tri različita toplinska vala. Ova kombinacija uzrokovala je rekordno topljenje ledene ploče, pri čemu su najmanje 23 ledene ploče pogođene na vrhuncu prvog toplinskog vala. |
A gdje je visokih temperatura i suše, eto i požara! Odnosno, za Europu u cjelini tijekom većeg dijela godine zabilježeni su natprosječni uvjeti opasnosti od požara. Znanstvenici Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) koji prate požare na otvorenim prostorima diljem svijeta pratili su značajna povećanja emisija ugljika iz požara. Ukupne procijenjene emisije u zemljama EU-a za ljeto 2022. bile su najviše od 2007. Francuska, Španjolska, Njemačka i Slovenija također su imale svoje najveće ljetne emisije požara na otvorenim prostorima u najmanje posljednjih 20 godina, a jugozapadna Europa vidjela je neke od najvećih zabilježenih požara u Europi.
Od suše do oluje
– Copernicus izvješće o stanju klime ukazuje na ključne nalaze o temperaturnom i oborinskom režimu tijekom 2022. u Europi, a slično potvrđuje kroz svoje produkte i DHMZ, koji operativno praćenje klime provodi na 30-ak glavnih meteoroloških postaja, a analize su dostupne na web-stranici DHMZ-a, meteo.hr., kaže Melita Perčec Tadić, Voditeljica Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda. Navodi pri tom niz zanimljivih podataka vezanih za naše područje, zemlju. Tako je, kako nam reče, na većini postaja 2022. bila najtoplija godina iz razdoblja 1961. – 2022. dok je ljeto bilo najtoplije na četiri, a na ostalim postajama između drugog i četvrtog najtoplijeg. Na većini postaja najtoplije je i dalje ljeto 2003., ističe Perčec Tadić.
– Na većini postaja su temperature zraka bile među pet najtoplijih u razdoblju 1961. – 2022. tijekom svibnja, lipnja, srpnja, listopada i prosinca, kao i tijekom ljeta i jeseni 2022. Ljeto 2022. bilo je u pet najsušnijih na osamnaest postaja, od toga najsušnije na njih pet uz restrikcije vode u Istri, veli Perčec Tadić. Kaže i da se po nedostatku oborine ožujak 2022. istaknuo na dvadeset i jednoj postaji na kojima je bio drugi do peti najsušniji u razdoblju 1961. – 2022.
Plus za solarne, minus za vjetroelektrane
Potraga za makar kakvom pozitivom vodi nas natrag k Europi do podataka da je u 2022. godini Europa primila najveću količinu površinskog sunčevog zračenja u 40 godina. To je, naime, rezultiralo iznadprosječnim potencijalom za proizvodnju solarne energije u mnogim dijelovima kontinenta te se nastavak ovakvog trenda očekuje i dalje, pa bi se dalo reći da je itekako mudro ulagati u solarne panele. U međuvremenu prosječna godišnja brzina vjetra za europsko kopno u 2022. bila je gotovo jednaka 30-godišnjem prosjeku. Ispod prosjeka je bio u većem dijelu zapadne, srednje i sjeveroistočne Europe, a iznad prosjeka u istočnoj i jugoistočnoj Europi. To znači da je potencijalna proizvodnja električne energije iz kopnenog vjetra bila ispod prosjeka u većem dijelu Europe, posebno u južnim središnjim područjima. Izvješće bilježi da je u 2022. potražnja za električnom energijom bila ispod prosjeka u većini područja, povezana s iznadprosječnim temperaturama tijekom neljetnih mjeseci, što je smanjilo potrebu za grijanjem. Međutim, potražnja je bila viša od prosjeka u južnoj Europi zbog ekstremnih vrućina tijekom ljeta, koje su povećale potražnju za hlađenjem. |
– Rujan 2022. bio je u pet najkišnijih na četrnaest postaja kontinentalne i gorske Hrvatske te južne Dalmacije. Pri tome je najkišniji bio na njih četiri. Istovremeno je dio obalnih postaja imao deficit oborine. U rujnu su zabilježena i dva jaka nevremena, bujična i urbana poplava u Rijeci i grmljavinsko nevrijeme s olujnim vjetrom Čazmi. Prema anomalijama temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek, lipanj je bio ekstremno topao u čitavoj Hrvatskoj, uz izrazit deficit oborine na dijelu teritorija, što je rezultiralo sušom na širem području Hrvatske, niskim vodostajima rijeka, manjih jezera i potoka kao i podzemnih voda. Hrvatsko zagorje pogodilo je jako grmljavinsko nevrijeme s tučom. Prema standardiziranom oborinskom evapotranspiracijskom indeksu zabilježene su sušne prilike različitog intenziteta tijekom ljeta 2022. u gotovo čitavoj Hrvatskoj (94 posto teritorija), a najsušnije je bilo na području sjevernog primorja. Ljeto je obilježilo i nekoliko višednevnih toplinskih valova uz maksimalne temperature zraka na pojedinim postajama iznad 35 Celzijevih stupnjeva na koje je građane pravovremeno upozoravao DHMZ prognostičkim sustavom upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje, naglašava Perčec Tadić.
Foto PIXABAY
Ni vjere ni mjere
Branko Grisogono, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, reći će kako je, Copernicus izvješće napisano podosta drastično i spektakularno.
– Iza toga stoje i određene činjenice, prvenstveno to da su u Europi postizani temperaturni maksimumi. Ali, nisu to apsolutni ekstremi, već cijelo društvo postaje sofisticirano i jako smo osjetljivi na bilo kakve ekstreme, kaže Grisogono. Društvo jest osjetljivo, samo na što, ili na što više; na ekstremne klimatske podatke ili na objave o ekstremima!? I jedno i drugo, veli Grisogono.
– Osjetljiviji smo jer, em se riječ »ekstremno« koristi prečesto, em se klima mijenja, em su potresi, em su pandemije, em je rat. Više ne poznamo normalno stanje i zato smo osjetljiviji, pojašnjava Grisogono. Veli nam pri tom kako ne griješimo kad kažemo da nam se čini kako se klima mijenja nikada brže. Radi se, kaže, o ubrzanju promjene. Što nam je onda činiti!? Da nam nije, pitamo, sve malo izmaklo iz ruku?
– Svaka civilizacija ima svoj klimaks, a onda poslije ima pad. Tako je uvijek bilo i to se vjerojatno sada događa. Jer, nema tu više ni vjere ni mjere, detektira Grisogono. Ističe kako su jednostavno promjene prebrze, one iz toplog u hladno, s vjetrom i bez vjetra, poplave i suše…
Znanje se ne plaća
Reče Branko Grisogono kako bi trebalo maknuti političare, promijeniti politiku. Jasno je i laiku da bi stručnjaka za ekologiju, klimatologiju trebao imati odjel u svakom ministarstvu, ali nije tako. – No, velika većina njih je tu samo da se uhljebi i osigura novi mandat. Većina ih ne odrađuje posao odsrca, radi se samo da se popune tablice, a svijesti što je dobro za narod, što je dobro za Hrvatsku, što je s našom demografijom, te svijesti nema. Nama je naša demografija još uvijek veći problem nego ekološka kataklizma, upozorava Grisogono. A kad je tako, ima li u mladosti interesa za studiranje na Geofizičkom odsjeku? Kaže Grisogono da je odgovor na to ‘šaren’. Jer, u Hrvatskoj se, kako kaže, znanje o fizici, matematici, biologiji baš i ne plaća, završene meteorologe se tretira poput zaposlenika kakve banke, a u bankama, ili velikim kompanijama, nakon studija mladi i završe jer znaju obrađivati podatke, modelirati, kodirati, programirati. »Ali, koja je dublja svrha toga!?«, pita se Grisogono? |
– Kalifornija je idealan primjer. Južna Europa i Mediteran također. Idemo prebrzo iz jednog stanja u drugo stanje, veli Grisogono. No, što je Hrvatskoj, toj maloj zemlji savršeno pozicioniranoj, činiti da nas klimatske nevolje barem manjom snagom dotaknu!?
– Maknuti političare, odnosno promijeniti politiku. Vratiti se iskonskim vrijednostima, poštovanju, obrazovanju, kvalitetnijoj hrani. Povratak nekim bazičnim stvarima nam treba. Manja potrošnja svake vrste, manja potrošnja vode, manje bacanja odjeće i obuće, rješavanje problema otpada koji je u Hrvatskoj principijelno neriješen. Nije lako pronaći novu paradigmu razumnog života. I ovo sve što vas muči, muči i mene, a to što možda znam više činjenica mi ne pomaže, već odmaže, ističe Grisogono. Valjalo bi, kaže, više u prirodu, na Velebit, u Liku, vraćati se na otoke, u sela, što se u nas, makar u manjoj mjeri, počelo i događati.
– Treba otpustiti prirodi stres, jer mi smo prirodi nametnuli vrlo veliki stres, vodi i zraku, upozorava Grisogono.
