“Novinari se i dalje bore sa starim neprijateljima: cenzurom, nejasnim vlasništvom nad medijima, nedostatkom novca i zakonima usmjerenima protiv medija”, izjavio je Laurentiu Plosceanu, potpredsjednik EESC-a zadužen za komunikacije.

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 756 povreda medijskih sloboda u zemljama Europske unije i državama kandidatima, podatak je projekta Media Freedom Rapid Response. Zastrašivanje i prijetnje bili su najčešći prekršaji. Diskreditacija, uznemiravanje i maltretiranje također su u porastu.

“Situacija je zabrinjavajuća”, naglasio je Plosceanu u Bruxellesu. Ondje je EESC organizirao dvodnevni seminar “Bastion demokracije: pomoć novinarstvu da preživi i napreduje”.

Plosceanu je rekao da “osjetno raste broj incidenata vladinih i javnih dužnosnika protiv novinara”. Broj takvih incidenata u prvoj polovici 2024. već je bio blizu ukupnog broja takvih incidenata u čitavoj 2023. godini.

“To je doista zabrinjavajuće”, rekao je.

Hrvatska se prema slobodi medija nalazi na 48. mjestu među 180 zemalja svijeta, podatak je organizacije Reporteri bez granica. Godinu dana ranije bila je na 42. mjestu.

“Tu se neke zemlje za koje ne biste očekivali da su tako nisko na ljestvici”, rekla je medijska pravna konzultantica Gill Philips, bivša pravna savjetnica britanskih novina The Guardian, spomenuvši Hrvatsku.

Gotovo četvrtina povreda medijskih sloboda u EU dogodila se online, prvenstveno uključujući internetsko uznemiravanje i hakiranje.

“Novinarstvo postaje profesija opasnija nego ikad”, ustvrdio je izvršni direktor Europske zaklade za demokraciju Jerzy Pomianowski.

U EU je ubijeno 14 novinara od 2015., a osim izravnim nasiljem novinare se pokušava zastrašiti “uznemirujućim tužbama” (SLAPP-ovi), rekao je Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara. Tijekom rasprave je upozoreno i na ubijanje novinara u Pojasu Gaze gdje  izraelska vojska brani rad i ulazaka stranim novinarima.

Novinari iz Bjelorusije upozorili su, pak, na progon novinara u svojoj zemlji.

“Žele me ubiti jer govorim istinu”, rekao je u svojoj video poruci Andrej Gnjot, bjeloruski novinar, aktivist i filmaš, trenutno u kućnom pritvoru u Beogradu. Srbijanski sud razmatra zahtjev za izručenje Gnyota Bjelorusiji. Hanna Liubakova, koju je bjeloruska vlada osudila na 10 godina zatvora u odsutnosti, rekla je da je cijena informacija visoka u njenoj zemlji.

Gutiérrez iz Europske federacije novinara istaknuo je da rad novinara treba tretirati kao “javnu uslugu” ili “javno dobro” jer je ugrožen i ekonomskim izazovima.

“Sve veći broj slobodnih novinara je bez redovitog izvora prihoda”, rekao je.