ZAGREB Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) prijavljeno je lani ukupno 146 nuspojava nakon cijepljenja, od toga 106 nuspojava kod obaveznog cijepljenja djece. Broj nuspojava cijepljenja je u značajnom padu, jer je 2010. godine, na primjer, neku od nuspojava cijepljenja imalo 277 djece.

Najviše je problema lani izazivalo kombinirano cjepivo Hexacima (5 u 1) protiv difterije, tetanusa, hripavca, polia, hepatitisa B i heamophilus influenzae tipa B. Nuspojave spomenutog cjepiva, koje se primjenjuje tri puta u prvoj godini života, i jednom s navršenih 12 mjeseci, imalo je ukupno 42 djece. Mahom su to bile blaže lokalne reakcije i povišena temperatura, te neutješni plač i razdražljivost, u ukupno 30 djece.

Rijedak sindrom

Ipak, u jednom se slučaju posumnjalo na nuspojavu cijepljenja pod dijagnozom sindroma iznenadne smrti dojenčeta (SIDS), koje je umrlo dva dana nakon cijepljenja. U HZJZ-u kažu kako je nemoguće procijeniti uzročno-posljedičnu vezu cijepljenja i smrti djeteta, jer je riječ o izuzetno rijetkom sindromu od kojeg godišnje u Hrvatskoj umre u prosjeku osam beba.

– Za procjenu uzročno-posljedične povezanosti, potrebno je za svu djecu umrlu od SIDS-a prikupiti podatke o provedenim cijepljenjima, a na povezanost bi upućivalo kada bi unutar jasno definiranog razdoblja nakon cijepljenja, bilo to dva dana ili sedam dana umirao veći broj djece nego što se to inače događa – objašnjavaju iz HZJZ-a.

Obzirom na mali broj djece koja umiru od ovog sindroma u Hrvatskoj, takvo istraživanje ne bi bilo relevantno, zaključuju.

Kod cjepiva Priorix protiv ospica, rubele i mumpsa, koje je prije nekoliko godina istisnulo domaći MoPaRu, upravo zbog velikog broja nuspojava domaćeg cjepiva, prijavljeno je ukupno 11 nuspojava: tri su blaže alergijske reakcije u obliku osipa po tijelu, a kod dvoje djece javio se postvakcinalni parotitis, morbili ili rubela, koji se inače javljaju rijetko, kod 0,1 do 1 posto cijepljene djece. Oba su djeteta imala blagu kliničku sliku bolesti koja je prošla spontano, bez terapije.

Povišena tjelesna temperatura praćena osipom prijavljena je u četiri slučaja, a inače se javlja i kod više od 10 posto cijepljene djece. Prijavljen je i jedan slučaj idiopatske trombocitopenije te jednog sinovitisa kuka. Trombocitopenija, manjak trombocita u krvi, se javlja u manje od 0,01 posto cijepljene djece.

Sinovitis se kod jednog djeteta razvio 12 dana nakon cijepljenja, a dijete se u potpunosti oporavilo. Sinovitis je najčešći uzrok bolnog kuka s posljedičnim šepanjem kod djece mlađe dobi. Iako se u većini slučajeva ne utvrdi jasan uzrok, kod određenog broja djece postoji podatak o nedavnoj infekciji gornjeg respiratornog sustava ili blažoj traumi. Riječ je o prolaznoj upali, kažu u HZJZ-u.

Difterija eliminirana

Ukupno su 22 nuspojave, također blaže, prijavljene kod cjepiva Engerix-B, koje se daje u šestom razredu osnovne škole, a 15 nuspojava kod cjepiva DTP protiv difterije, tetanusa i hripavca. Među neobaveznim cjepivima, 23 su nuspojave zabilježene kod osoba koje su cijepljene Pneumovaxom, cjepivom protiv opasnog pneumokoka.

Izvješće HZJZ-a govori i o cjepivima protiv HPV-a, koja roditelji nerado odobravaju za cijepljenje svoje djece tinejdžerske dobi. U 2017. godini korištena su dva cjepiva protiv HPV-a: Silgard (četverovalentno) i Gardasil 9 (devetvalentno).

Prijavljeno je ukupno 12 nuspojava nakon cijepljenja, od toga pet nakon primjene Gardasila i sedam nakon primjene Silgarda. Sve su se odnosile na glavobolje, lokalne reakcije i povišenu temperaturu, te poremećaj menstrualnog ciklusa.

Iz HZJZ-a podsjećaju da se zahvaljujući sustavnom cijepljenju, incidencija tetanusa smanjila za 99 posto u odnosu na razdoblje prije cijepljenja, neonatalni tetanus je eliminiran, a od tetanusa obolijevaju isključivo osobe starije životne dobi koje nisu nikada cijepljene. Eliminirana je i difterija, a redukcija hripavca je 99 posto. Dječja paraliza je također nestala, a invazivna Hib bolest se javlja tek sporadično kod djece koja iz nekog razloga nisu u potpunosti cijepljena, primjerice ako su bila premlada da stignu primiti potrebne doze cjepiva.

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, ospice i rubela su eliminirane u Hrvatskoj, a pobol od zaušnjaka smanjio se za 99 posto, sa 8.000 do 9.000, na samo tridesetak slučajeva godišnje, vele u HZJZ-u. Njihovo godišnje izvješće za 2017. godinu trebalo bi pokazati roditeljima da ne trebaju strahovati od cijepljenja.