ZAGREB – Umjesto snižavanja trošarina na naftne derivate država bi građanima trebala podijeliti vaučere kako bi lakše podnosili visoke cijene goriva, jer bi time pomoć iz proračuna dolazila do onih kojima je i namijenjena – hrvatskih građana, predložio je to jučer Damir Vanđelić, konzultant i menadžer u privatnom sektoru, donedavni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba.

Pojasnio je da bi ta opcija bila bolja jer bi proračunsku pomoć dobili hrvatski građani, dok će snižavanje trošarina značiti da se novac iz proračuna daje primjerice i onima koji su u Hrvatskoj samo u prolazu i odluče kupiti gorivo. Vanđelić je taj svoj prijedlog iznio na okruglom stolu »Energetika – energijska transformacija, izazovi, perspektive i iskustva«, koji je jučer u Saboru organizirao Klub zastupnika Socijaldemokrati i na kojem su sudjelovali znanstvenici iz sektora energetike, ali i poduzetnici. Iako se na skupu govorilo o budućnosti, posebice o tranziciji do većeg udjela obnovljivih izvora u proizvodnji energije, sudionici su, što je bilo neizbježno, ipak najviše govorili o sadašnjoj situaciji, svakodnevnom poskupljenju energenata i mogućnostima Hrvatske da pronađe alternativu ako dođe do prekida isporuke nafte, ali prvenstveno plina iz Rusije, te o tome kako na život građana utječu sve veće cijene energenata.

Socijalne razlike

Tako je i Vanđelić govoreći o tome koliko poskupljenje energenata jače pogađa hrvatske građane nego stanovnike zemalja u okruženju iznio svoj prijedlog da se u borbu protiv sve skupljeg goriva ide vaučerima. Provedba takvog modela sigurno bi ciljala građane Hrvatske, a ne primjerice milijune turista koji se očekuju ove sezone u našoj zemlji, ali sigurno je i puno teža nego model po kojem se jednom odlukom Vlade snižavaju trošarine. Vanđelić je predložio da se vaučeri dijele u odnosu na broj prijeđenih kilometara, ali nije detaljnije obrazlagao taj model.

Iznio je podatak da hrvatski građani trenutno plaćaju dizel 10,6 posto, a benzin 8,8 posto skuplje nego Slovenci, a da primjerice obitelj s dvije prosječne plaće u Hrvatskoj godišnje ima prihod od 22 tisuće eura, dok u Sloveniji ista takva obitelj ima prihod od 31,6 tisuća eura.

– Energetika čini 42 posto inflatornog pritiska, hrana 15 posto, a svi trebaju energiju i hranu, pa građani Hrvatske nisu u istoj situaciji kad su u pitanju njihove egzistencijalne potrebe kao građani susjedne zemlje gdje su primanja veća i zato bi država trebala ići na vaučere da pomaže baš građanima Hrvatske, kazao je Vanđelić.

Život građana, ali i domaće gospodarstvo ovisit će o tome kako će se u sljedećim mjesecima država postaviti kad je u pitanju opskrba plinom, odnosno hoće li ga osigurati dovoljno za nadolazeću jesen i zimu, a najveći će izazov, upozorila je Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, biti osigurati fleksibilnost tržišta plina.

Gdje s CO2

– Prema podacima koje sam dobila iz razgovora s Plinacrom i HEP-om, Hrvatska iz vlastite proizvodnje osigurava 21 posto potreba plina, 57 posto dolazi preko LNG terminala, a ostatak od 22 posto kopnenim putem. Ako dođe do prekida isporuke iz Rusije, mora se razmišljati kako nadomjestiti tih 22 posto. Kapacitet LNG-a je povećan za 300 milijuna prostornih metara i više od toga se ne može postići u ovoj godini. Vlada je, koliko sam shvatila, donijela odluku da će subvencionirati razliku u cijeni plina dobavljačima kako bi se popunilo skladište plina i kako bi oni za to bili uopće zainteresirani, ali moramo razmišljati i dalje o budućnosti, napomenula je Karasalihović Serdar. A u toj budućnosti država bi morala više koristiti geotermalne izvore, morala bi razmisliti o tome da CO2 skladišti u bušotinama, što znači suradnju Ine i HEP-a s cementnom industrijom, tako bi se CO2 skladištio u bušotinama, ali bi se mogao iskoristiti za istiskivanje dodatnih količina nafte i plina.