ZAGREB Negiranje zločina NDH negiranje je prošlosti prepune mržnje i nasilja prema Romima, Srbima, Židovima i političkim protivnicima ustaškog režima. Ono ohrabruje, a ponekad i jest, govor mržnje koji vodi diskriminaciji i nasilju. Time se njeguje kontinuitet mržnje i narušavaju vrijednosti na kojima počiva Ustav. To je sažetak posljednjih rečenica izvještaja o opasnostima veličanja NDH koji je objavila Pučka pravobraniteljica.

Riječ je o izvještaju na jedanaest stranica, u kojem pravobraniteljica Lora Vidović analizira isticanje nacističkih i ustaških simbola u javnom prostoru te, »nekonzistentnost vlasti u njihovoj nedvosmislenoj osudi«. Piše i o poricanju zločina u historiografiji te utjecaju tih pojava na zajednice stradale u NDH. Naglašava kako su »revizionističke interpretacije karaktera NDH i licitacije oko broja jasenovačkih žrtava užasne uvrede živućim članovima obitelji žrtava, kao i pripadnicima naroda koji su bili žrtve ustaškog režima«.

Prodrli u medije

U uvodu, pravobraniteljica podsjeća kako je osuda fašizma »tekovina suvremenog demokratskog svijeta«, a da je »međunarodni sustav ljudskih prava, razvijen poslije Drugoga svjetskog rata, odgovor na strahote fašizma i nacizma te jamstvo da se takvo zlo nikada neće ponoviti«.

– Unatoč tome, eksplicitni ustaški ili nacistički simboli ili oni koji asociraju na ustaški pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Osim u huškačkim i nacionalistički obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u službenom glasilu Katoličke crkve, a prodrli su i u prevladavajuće medije, uključujući i na javnu televiziju – upozorava pravobraniteljica.

Štoviše, »s obzirom da su reakcije vlasti često nekonzistentne ili izostaju, stječe se dojam da ih prešutno toleriraju, pa se u društvu stvara atmosfera koja potiče osnaživanje revizionističkih stavova o karakteru NDH«.

Pravobraniteljica ocjenjuje ponašanje državnih institucija poput predsjednice Republike, pravosuđa, nekih ministarstava i javne televizije, navodeći zašto nisu učinili dovoljno da suzbiju rehabilitaciju ustaštva. Policija, primjerice, nije se žalila na oslobađajuću presudu Marku Perkoviću Thompsonu zbog izvikivanja »Za dom spremni« u pjesmi »Bojna Čavoglave«, niti je podnosila kaznene prijave za isti čin, a optužne prijedloge nije podnosilo ni tužiteljstvo.

Policija i neki sudovi svojim su odlukama »kreirali praksu koja ne bi trebala biti osnova za postupanja u budućim slučajevima«, kaže pravobraniteljica. 

Stari hrvatski pozdrav

Ističe i da su »prijeporna postupanja i drugih državnih tijela i predstavnika vlasti, kao i njihova nekonzistentnost u jasnoj osudi zločinačkog ustaškog režima i njegovih simbola«. Pritom izrijekom navodi predsjednicu Republike i njezinu tvrdnju da je ustaški pozdrav »stari hrvatski pozdrav« te Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje financira revizionističke udruge.

Pravobraniteljica kaže i da »zabrinjava što se promocije revizionističkih djela održavaju i u prostorima Katoličke crkve«. Zajednice žrtava, pak, izražavaju nezadovoljstvo radom javne televizije, koja je u svome programu, između ostalog, promovirala negacionističke publikacije Igora Vukića i Romana Leljaka.

Pravobraniteljica konstatira kako se simboli NDH nesmetano i masovno ističu na javnim mjestima, a »posebno zabrinjava što ova obilježja ističu mladi«. Zaključujući izvještaj, pravobraniteljica konstatira kako je negiranje karaktera i zločina NDH »u hrvatskom društvu toliko učestalo, da je gotovo prešutno prihvaćeno« i poručuje:

– Zbog toga je na svim odgovornim članovima društva važna uloga kontinuiranog reagiranja na pojave relativiziranja karaktera ustaške države.

No, naglašava, »daleko najveća odgovornost je na vlasti, koja mora ponijeti odgovornost za poštovanje i primjenu Ustava i stati na put podržavanju ili veličanju NDH«.