ZAGREB Za šest mjeseci trebala bi biti zgotovljena platforma za elektroničke udžbenike koju razvija CARNet u suradnji s tvrtkom Lamaro. Takva bi platforma, naprave li svoj dio posla nakladnici udžbenika i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, mogla bitno promijeniti školstvo. Kada platforma bude razvijena, na portalu eduknjižara osoba bi se prijavila sa svojim korisničkim imenom (ima ga svaki učenik i nastavnik) i na njemu bi kupila udžbenik, čitanku ili radnu bilježnicu u e-obliku. 

– Ovo što sada razvijamo je udžbenik koji je identičan udžbeniku na papiru, samo je u elektroničkom obliku. To je međukorak, a da bi sadržaj bio potpun potrebno je dodati i multimediju, što ovisi o nakladnicima udžbenika, kazao je ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić. 

Platforma koja se razvija, u odnosu na razvijene platforme poput e-knjižare, mora imati dodatne mogućnosti koje iziskuje nastavni proces, poput potcrtavanja teksta, izrade bilješki, pisanja domaćih zadaće, svega što se i inače radi u školama na papiru, a jasno je da se udžbenik može obogatiti i hiperlinkovima. Platforma se razvija za tablete, poput iPada ili Samsungovih tableta, a osim tehnološke modernizacije, uporaba elektroničkih udžbenika dugoročno bi mogla i pojeftiniti školovanje djece, koje doista nije besplatno. 

– Elektronički udžbenici mogli bi biti 50 posto jeftiniji od klasičnih, na papiru otisnutih udžbenika. Nakladnici procjenuju da 50 posto troška u izradi udžbenika otpada na grafičku pripremu, troškove tiska, skladištenja i distribucije. Prihod nakladničkim kućama i autorima udžbenika primjenom elektroničkih udžbenike u osnovi ne bi bio smanjen, navodi Stanić.

Dodatna prednost korištenja tableta i elektroničkih udžbenika u odnosu na klasične je bitno laganija školska torba. Umjesto nekoliko kilograma teške školske torbe, učenik bi u školu nosio nekoliko stotina grama težak tablet u kojem bi, pak, bili svi udžbenici i ostali priručnici koje učenik mora koristiti. 

Razvoj platforme za elektroničke udžbenike tek je jedan od koraka u mogućoj modernizaciiji školstva. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i školstva novim zakonom o udžbenicima i udžbeničkim standardom mora definirati poziciju i digitalnih, odnosno elektroničkih udžbenika. Oni su zasada definirani kao pomagalo, a ne kao udžbenik koji se može samostalno koristiti.

Nakladnici, pak, trebaju pronaći svoj interes u takvoj vrsti udžbenika.  Odradi li država svoje kad je riječ o legislativi, a nakladnici svoje, ključnim postaje nabavka tableta za učenike. Država bi u tome trebala pripomoći roditeljima nabavkom tableta za djecu. 

– Voljeli bismo  kada bi u tom pogledu bili Južna Koreja, kazala je Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja CARNeta za podršku edukaciji. Ta država financira tablet za svakog učenika. Velik novac u istu svrhu ulaže i Brazil, a Turska je za potrebe obrazovnog sustava nabavila 15 milijuna tableta, navodi Vuk. 

Riječ je o svoti koja je i za državu nesimbolična. Međutim, da se prije nekoliko godina novac investirao u nabavku tableta, a ne u nabavku besplatnih udžbenika za sve učenike, danas vjerojatno ne bismo bili na početku obrazovanja prilagođenog digitalnom dobu.