Hrvatska vlada užurbano radi na definiranju paketa mjera kojima bi trebao biti ublažen nadolazeći udar poskupljenja energenata na standard građana, piše u utorak Jutarnji list.

U javnosti su se dosad mogle čuti informacije kako je jedna od ključnih mjera koje Vlada promišlja i snižavanje stope PDV-a na prirodni plin s trenutnih 25 na 13 posto. Ipak, kako doznaje Jutarnji list, realna je mogućnost da se Vlada odluči na značajniji porezni rez, pa PDV na plin smanji na 5 posto ili čak privremeno ukine naplatu PDV-a na taj energent.

Iako konačna odluka o razmjeru poreznog rasterećenja još nije donesena, trenutno se rade simulacije utjecaja koji bi svaki od tih scenarija imao na finalnu cijenu plina koju plaćaju potrošači, ali i na stabilnost državnog proračuna, koji je posebno važna stavka u godini kad Hrvatska želi zaključiti proces pristupanja eurozoni.

Dok su u Ministarstvu financija skloniji opreznijem pristupu, te izjednačavanju stope PDV-a na plin sa stopom koja se plaća na električnu energiju (a koja od 2017. iznosi 13 posto), ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navodno se zalaže za snažniju intervenciju, argumentirajući to logikom da, u trenucima kad cijena plina na europskim burzama divlja, država ima obvezu sav višak prihoda koji bi temeljem tog rasta cijene ostvarila vratiti građanima i poduzećima koji će u svakom slučaju biti suočeni s radikalnim rastom troškova.

Preliminirani izračuni koje je za potrebe Vlade izradila Hrvatska energetska regulatorna agencija otprilike potvrđuju te zaključke. Po tim podacima, u slučaju realizacije najgoreg mogućeg scenarija – a to je da trenutna povijesno visoka cijena plina ostane takva sve do ranog proljeća – godišnji trošak za plin za prosječno hrvatsko kućanstvo koje koristi oko 15 tisuća kilovatsati godišnje porastao bi za oko 3700 kuna.

Rezanjem stope PDV-a na 13 posto, to poskupljenje bilo bi smanjeno na oko 2900 kuna, a rezanjem na 5 posto na 2300 kuna. Kada se PDV na plin uopće ne bi uplaćivao, prosječno kućanstvo bi svejedno bilo suočeno s rastom troškova od 2000 kuna.

Negativni efekt primjene niže stope PDV-a imao bi utjecaj tek na tri kvartala ove proračunske godine, od čega je u dva potrošnja plina vrlo niska. Utoliko, projekcije govore da bi i uz primjenu stope PDV-a od 5 posto država ove godine na toj stavki inkasirala više od milijardu kuna.

Uz ukidanje PDV-a na plin, projicirani proračunski “gubitak” iznosio bi oko pola milijarde kuna. Ti iznosi svakako ne predstavljaju neizdrživ udarac za proračun, pogotovo zato što svaka ovakva mjera djeluje i antiinflacijski, te indirektno utječe na rast BDP-a, no Vladin oprez je razumljiv s obzirom na to da će, osim u plinskom sektoru, određene intervencije biti nužne i u segmentu električne energije, gdje se također očekuju poskupljenja i konzekventni rast broja “ugroženih” potrošača, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina.