ZAGREB  Čak 69 posto prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj stvorili su poduzetnici koji sjedište imaju na području urbanih aglomeracija (UA) Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.

Administrativno te urbane aglomeracije obuhvaćaju ukupno 24 grada, što uključuje i ova četiri najveća u Hrvatskoj, i 48 općina, što znači da više od dvije trećine prihoda u hrvatskom gospodarstvu stvore tvrtke koje sjedišta imaju u 13 posto hrvatskih lokalnih zajednica.

Pokazuju to podaci Fine koja je izračun o poslovanju u četiri urbane aglomeracije napravila na osnovu izvješća što ih je za prošlu godinu predalo više od 131 tisuće hrvatskih poduzetnika.

Treba napomenuti i to da se Fina vodila time gdje tvrtke imaju središta, pa je tako sav prihod kojeg kompanija poput Ine, Hrvatskog telekoma ili HEP-a, koje posluju u cijeloj Hrvatskoj pripisan zagrebačkoj aglomeraciji, što sigurno utječe na ukupan rezultat.

Ali je i pored toga prilično zabrinjavajuće da u preostalih 87 posto jedinica lokalne samouprave, koje pokrivaju 89 posto hrvatskog kopnenog teritorija, ostvareno tek 31 posto godišnjih prihoda.

U tim jedinicama na koje otpada manji dio prihoda živi i veći dio hrvatskog stanovništva, oko 60 posto. Dakle, od 751 milijarde kuna prihoda, koliko su imale kompanije što su Fini predale rezultate, čak 69 posto, odnosno više od 515 milijardi otpada na tvrtke sa sjedištem u samo 13 posto lokalnih zajednica koje se protežu na 11,5 posto teritorija Hrvatske i u kojima živi oko 1,78 milijuna stanovnika, što je oko 40 posto.

Dominacija glavnog grada

Na preostalih 87 posto jedinica na 88,5 posto teritorija, sa 60 posto stanovništva, otpadaju tvrtke koje su skupile oko 235 milijardi kuna prihoda. Ako se ovaj trend nastavi debalans će biti još veći i taj dio Hrvatske će se s velikim gradovima i onima koji su gospodarski na njih oslonjeni izjednačiti na kraju tek po ukupnom broju stanovnika.

Četiri velike urbane aglomeracije, u kojima naravno dominira ona sa Zagrebom kao središtem, ostvarile su još dominantnije rezultate po pitanju dobiti. Kad se od rezultata kompanija s dobiti oduzmu rezultati gubitaša u četiri najveće urbane aglomeracije ostvarena je konsolidirana dobit od gotovo 21 milijarde kuna, što je 74 posto konsolidirane dobiti na razini cijele Hrvatske.

Ostatak Hrvatske s tvrtkama iz urbanih aglomeracija Zagreb, Rijeka, Split i Osijek možda najmanje loše rezultate bilježi kad je u pitanju izvoz jer na tvrtke sa sjedištem u velikim aglomeracijama otpada 60 posto izvoza, a to je ipak manji zaostatak ostalih dijelova Hrvatske nego kad su u pitanju prihodi i dobit.

Naravno, Zagreb je među spomenutim urbanim aglomeracijama dominantan i na tvrtke koje u glavnom gradu Hrvatske imaju središta otpada čak 427 milijardi kuna prihoda, dok na urbane aglomeracije Rijeka, Split i Osijek odlazi preostalih 87,8 milijardi kuna prihoda. Sam Zagreb tako pokupi pet puta više prihoda nego preostale tri aglomeracije i čak 56 posto prihoda na razini cijele Hrvatske. Prihodi u Zagrebu veći su za 180 posto od prihoda ostatka Hrvatske koji ne ulazi u četiri velike aglomeracije.

Slabija produktivnost

Što se tiče riječke urbane aglomeracije ona je teritorijalno najmanja, uz Rijeku tu su još gradovi Kastav, Kraljevica i Opatije, te šest općina Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo. Ta aglomeracija ima i najmanji broj stanovnika, samo 188 tisuća, što je gotovo šest puta manje nego u aglomeracija Zagreb, i gotovo dvostruko manje od aglomeracije Split. Prihodi tvrtki koje imaju sjedište u aglomeraciji Rijeka lani su bili 26,54 milijarde kuna, konsolidirana dobit na kraju je iznosila nešto više od milijardu kuna. Veću dobit i prihod osim Zagreba ima i aglomeracija Split.

No, Rijeka je druga kad je u pitanju prosječna mjesečna plaća koju su isplaćivale tvrtke koje imaju sjedište u toj aglomeraciji. Prosječna neto plaća bila je 5.347 kuna, što je 899 kuna manje nego u Zagrebu, dvjestotinjak kuna manje od prosjeka Hrvatske, ali gotovo 400 kuna više od splitskog područja i oko 500 kuna više od Osijeka. Produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom najveća je u Zagrebu koji je za četvrtinu bolji od državnog prosjeka. Od velikih aglomeracija najlošija je u Splitu, ali je i u Rijeci i Osijeku niža od državnog prosjeka što govori koliko je Zagreb dominantan u domaćem gospodarstvu i koliko utječe na ukupne i prosječne rezultate.

Ipak, riječke su tvrtke najbolje kad je u pitanju financijska stabilnost, odnosno omjer dugotrajne imovine i kapitala uvećanog za dugoročne obveze. Koeficijent financijske stabilnosti u Rijeci je bolji nego u ostalim velikim urbanim aglomeracijama i nešto je bolji od hrvatskog prosjeka.